Za FR: Tomislav Žuljević

U  Federaciji BiH, prošle godine  je urađeno 36 transplantacija, i to po jedno presađivanje jetre i srca, rožnice osam te 14 transplantacija bubrega sa živog i 12 od preminulog darivatelja. Na transplantaciju organa trenutno čeka 250 pacijenata, a BiH još nije članica Eurotransplanta, najveće organizacije za razmjenu organa. Ključni uslov su kadaverične transplantacije, a najviše  takvih je prošle godine omogućeno uz doniranje organa preminulih donora u Kantonalnoj bolnici Zenica. O ovim temama za naš radio u emisiji „Intervju“ govori  Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih u Federaciji BiH.

Nedostatak lijekova za dijalizne pacijente je problem karakterističan za kraj tekuće i početak nove godine zbog kašnjenja u sklapanju ugovora koje vrši  Fond solidarnosti, koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Je li problem riješen gospodine  Žuljeviću?

-Dobili smo informaciju prije nekoliko dana da su lijekovi stigli u Dijalizne centre, ali to je trajalo više od mjesec dana i to je ono što nas brine jer, pacijenti u decembru i januaru ostaju bez lijekova koji su im bitni. Morali bi iz Fonda solidarnosti misliti na taj problem na vrijeme.

Sa problemima su suočeni  pacijenti koji na transplantacije organa, kada su u pitanju kontra krvne grupe, odlaze u inozemstvo jer, nije potpisan novi ugovor. Kakva je sudbina ovih pacijenata ?

-Imamo nekoliko pacijenata koji čekaju transplantacije sa različitim krvnim grupama. To je jedno vrijeme radila KB „Merkur“ iz Zagreba, sad ne radi i nemamo informaciju zbog čega se ne radi. Ako oni to ne rade obratili smo se Fondu solidarnosti da žurno pronađu kliniku bilo gdje u Evropi i da se potpiše ugovor da pacijenti ne bi lutali i tražili novac kad je on već obezbijeđen u Fondu. Značajno bi bilo da se potpiše ugovor da pacijenti koji imaju donore, ali su različite krvne grupe, ne čekaju na transplantaciju.

Već je objavljeno da je tokom  2024. urađeno 36 transplantacija. No, Vi i dalje ukazujete na nedovoljan broj kadaveričnih transplantacija, iako je načinjen revolucionarni korak jer, je obavljena i prva  transplanatcija srca. Koji je razlog što nemamo više kadaveričnih transplantacija?

-Ovi podaci su nam stigli iz Centra za transplantaciju i ovaj broj je tačan, ali je broj kadaveričnih transplantacija mali jer, Eurotransplant samo gleda na kadaverične transplantacije. Moram pohvaliti Ministarstsvo civilnih poslova BiH, imali su sastanke u sjedištu Eurotransplantu. Mislim da je bez nevladinog sektora nemoguće da se postigne potrebni broj kadaveričnih transplantacija, mislim na Donorsku mrežu, ali i na medije kako bi se povećao broj donora. To je minimalno deset na milion stanovnika i onda bismo mogli ozbiljno se kandidirati za ulazak u Eurotransplant.-

Kantonalna bolnica u Zenici jedina donorska bolnica u FBiH čiji ljekari koji predano rade na spašavanju života ljudi.

Kantonalna bolnica u Zenici je prepoznata kao donorska bolnica. U Federaciji je  13 transplant koordinatora jer, skoro svaka bolnica u Federaciji ima transplant koordinatora, ali najviše eksplantacija je urađeno u  Zenici. Šta je sa ostalim bolnicama i možemo li uopće stići do Eurotransplanta?

-Mi možemo imati sve, odlične zakone, ako nemamo dovoljan broj kadaveričnih transplantacija ne možemo biti član jer, Eurotransplant daje organe i mislim kada bismo bili članica, naši pacijenti bi došli na vrh liste čekanja zbog dužine čekanja, ali mi moramo vratiti organe Eurotransplantu i ako nemamo određeni broj kadaveričnih transplantacija ne možemo biti član. Kantonalna bolnica Zenica je prepoznata kao donorska, imaju dobre stručnjake, brinu o pacijentima i razgovaraju sa obiteljima i gotovo sve kadaverične transplantacije su bile iz ove bolnice. Ne znamo razloge zašto u drugim bolnicama transplant koordinatori nisu tako aktivni jer, broj kreveta u odjelima intenzivne njege može odrediti i potencijalni broj organa koji se mogu eksplantirati.-Prošle godine je donesen Zakon o dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja  tzv. Adnanov zakon. Imate li informacije je li neko uspio iskoristiti prednost ovog Zakona.

-Zakonski podakti predviđaju da se moraju iscrpiti sve mogućnosti ako postoje u obitelji živi donori, ako to ne postoji, tek onda možete obaviti prijateljsku transplantaciju. Možda ljudi i ne znaju sve je to brzo doneseno, nije se stiglo da se Adnan spasi, ali mislimo da će u budućnosti tzv.Adnanov zakon spašavati ljudima živote.-

Blizu 2000 pacijenata u FBiH na dijalizi, a na listi za transplantaciju je znatno manje. Koji su razlozi? Očekujete li u ovoj godini veći broj transplantacija ali i eksplantacija organa.

-Ova godina bi trebala biti bolja. 2022. godine bilo je 10 translantacija, 2023. čini mi se 16, prošle godine 36, ako nastavimo tim tempom ove godine bi trebao biti veći broj i stoga nas brine broj od samo 169 pacijenata koji su na listi čekanja. Ako uzmemo broj na dijalizi jedna trećina bi trebala biti na listi čekanja i čudi nas zbog čega pacijenti ne rade obradu jer, nikad ne znate kad možete biti pozvani na transplantaciju i ako niste na listi, onda nemate nikakvu šansu. Imamo 38 pacijenata koji čekaju na transplantaciju jetre, 26 srca i 17 na transplantaciju rožnice. Kad sve zbrojimo oko 250 pacijenata čeka na transplantaciju nekog organa ili tkiva. Mislim da treba više poraditi na tome, posebno voditelji Dijaliznih centara, koji trebaju pacijentima pojasniti da mogu biti obrađeni i da budu na listi čekanja. Kada razgovarate sa nekim ko nije na listi on je skeptičan jer, misli da nema dovoljno transplantacija i ne želi se podvrći različitim pretragama od koji neke nisu ugodne, ali mislim da trebamo svi zajedno raditi na tome da na listi za transplantaciju bubrega bude najmanje 400 pacijenata.-

Vi ste već objavili poziv za vitešku utrku za svjetski dan bubrega. Koliki broj učesnika očekujete i šta znači ova utrka za vas, ali i općenito za ljude?

-Svjetski dan je globalni pokret i koji se obilježava svaki drugi četvrtak u trećem mjesecu i želimo skrenuti pozornost šta je bubrežna bolest, kako se ona liječi, dijelimo brošure na utrci jer, svaka deseta osoba u svijetu je potencijalni bubrežni bolesnik. Ali ljudi nisu svjesni jer, bubrežna bolest ne boli. Stoga je važno podići svijest, da se ljudi bave sportom, imamo sponzore i veliki broj ljudi koji nas podržavaju. Prošle godine smo imali 360 sudionika. Utrka je  važna za općinu Vitez, kanton Središnja Bosna i sve koji su darovali ili primili organe.-