Razgovarala: Aida Hasanbegović

Tonči Tadić za FR: Putinovo 'mahanje' nuklearnim oružjem jeftin blef

Nakon što je Rusija ciljano granatirala blokove reaktora, najveće europske nuklearne elektrane Zaporižje, reagirali su svjetski čelnici optuživši Rusiju da je ugrozila sigurnost cijelog kontinenta. Ko može i da li može jamčiti sigurnost nuklearnih postrojenja, šta bi se dogodilo da jedna od 4 ukrajinske nuklearke eksplodira, koliko su realni strahovi od izbijanja radijacije, ali i upotrebe ruskog nuklearnog arsenala, kojim se prijeti, za Federalni radio govori Tonči Tadić, nuklearni fizičar s hrvatskog Instituta “Ruđer Bošković“.

Raketni napad i zauzimanje ruskih trupa jedne od najvećih nuklearnih elektrana u Europi Zaporižje zasigurno je situacija bez presedana" i izaziva ozbiljnu zabrinutost. To je prvi put da se oružani sukob vodi usred područja s velikim elektranama, uključujući i strogo zabranjeno oko nekadašnje nuklearne elektrane u Černobilu.

Zašto je Rusija granatirala najveću evropsku nuklearnu elektranu, a pri tome znajući kakav rizik nosi. Šta je cilj? 

To je logika Ratka Mladića

Centralni cilj je Ukrajinu odvojiti od izvora električne energije, jer Ukrajina znatan dio energije dobiva iz nuklearnih elektrana. To je odluka “dječijeg vrtića“. Izbijanje Ukrajincima iz ruku izvora električne energije u vidu velikih elektrana, neće zaustaviti vojne operacije ukrajinske vojske. To će samo povećati patnje civilnog stanovništava koji se neće moći grijati, pratiti medije, dodatno će povećati probleme ukrajinskih bolnica koje će zbrinjavati povećani broj ranjenih. To je logika Ratka Mladića. Priča napada  na nuklearku artiljerijom je nešto što me šokiralo. Razumijem da im je cilj zauzeti nuklearnu elektranu, to znači da je opkoliš, da prekineš dalekovode i time ostavljaš Ukrajinu bez struje, ako ti je to vojni cilj, ma koliko lud bio. Međutim, da gađaš topovima nuklearku, moraš biti glup. Da su oštetili reaktor, bila bi to ozbiljna katastrofa. Nasreću, te nuklearne elektrane, poput ove u Zaporožju ruske proizvodnje, nalaze se u betonskom  bunkeru i vrlo ih je teško oštetiti.
 
- Ukrajina ima 15 aktivnih nuklearnih reaktora u četiri postrojenja u zemlji, osigurava oko polovinu svoje električne energije iz ovih elektrana. Da li se može kontrolirati napad u smislu da ne dođe do havarije jer bi, zna to Vladimir Putin, radioaktivni oblak kompromitirao ne samo Ukrajinu nego i Rusiju i njihovog saveznika Bjelorusiju?

Oni kažu nismo gađali reaktor. To je nebitno, gađali su krug  elektrane nastojeći pogoditi upravu zgrade sa kontrolnom sobom i nastojeći pogoditi uklopno postrojenje. Ako pogodiš postrojenje u fazi postupka gašenja, ne možeš dobiti struju sa strane da bi ohladio svoje reaktore. Iako se zaustavlja lančana reakcija, reaktor i dalje ostaje vruć, a najvažnije je odvesti toplinu koja se stvara u jezgri reaktora da ne bi došlo do eksplozije kao u Fukušimi.
 
- Kada su u pitanju ratna dejstva, nuklearke se gase. Najbitnije je da budu u hladnom stanju. Bez obzira na to što je većina nuklearnih elektrana u Ukrajini izgrađena, kako kažete, sa zaštitom od vanjskih utjecaja. Šta može u tom procesu gašenja krenuti po zlu?

IZGUBLJENA DIGITALNA KOMUNIKACIJA SA UN-ovom AGENCIJOM IAEA  - PROBLEM ČERNOBILA

Kada je ugašena i ohlađena, ne može se, apsolutno, ništa  dogoditi. Ona je napravljena po zapadnom modelu. Njezini reaktori, njihova konstrukcija i smještaj su vrlo slični ovima u NE Krško. Podsjećam na činjenicu da su Ukrajinci koji su uposlenici nuklearne elektrane Zaporižje opstali, da od 6 reaktora i dalje radi jedan koji osigurava energiju i toplu vodu. Da se kojim slučajem povukla ukrajinska vojska, ko zna šta bi se desilo sa ovom nuklearkom, na koji način bi je ruska vojska  okupirala koja nema stručnjaka. U svakom slučaju, bolje je što su ostali ukrajinski stručnjaci u kontrolnoj sobi nego neki šarlatani iz ruske vojske. Ista je priča sa Černobilom, tamo imate 4 reaktora koji su inertni, nema nuklearnih reakcija od 2001. godine. Četvrti, poznati reaktor koji je 1986. eksplodirao je pod planinom betona, tako da iz njega ne može ništa izaći van. Tamo je ostala ukrajinska posada, ali pod ruskim puškama. Samo je problem što je jutros Međunarodna agencija za atomsku energiju javila kako je netko sa ruske strane prekinuo digitalnu komunikaciju između senzora, na taj način izgubljen je daljinski prijenos podataka iz sistema za praćenje sigurnosti u Černobilu. 

- Je li ovo samo jedan incident koji je trebao da pokaže moć i koji se više neće dogoditi, ili i dalje ostaje sve nepredvidivo?

Mislim da nakon granatiranja elektrane Zaporižje i nakon žestokih reakcija upućenih Rusiji od Vijeća sigurnosti UN-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju, da je došlo do određenog preslagivanja u ruskoj vojsci i da je taj koji je naredio granatiranje na putu prema Sibiru. Mislim da su odlučili kada je u pitanju Zaporižje da ne idu dalje s okupacijom izbacujuću ukrajinske operatere iz elektrane koja doista radi. Kako će biti sa ostalim, nisam siguran, ali za očekivati je da će pokušati da odsijeku nuklearne elektrane od potreba stanovništva.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je  Ukrajina pokrenula postupak obogaćenja materijala potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, što su demantirali iz Međunarodne agencije za atomsku energiju koja bi trebala pomoći Ukrajini. Zbog čega takvi spinovi?

Jedna od vrlo ispraznih izjava, jednako glupa kao ona Colin  Powella, bivšeg američkog državnog sekretara, uoči napada na Irak, čime se opravdavao taj napad. Očekivao sam od Putina i Lavrova nešto maštovitije od kopiranja američkih argumenata. Ako je Rusija imala ikakvih sumnji u ukrajinske poteze, mogli su zatražiti inspekciju Agencije za nuklearnu energiju, nametanje sankcija Ukrajini, pa tek onda razmišljati o daljim potezima, pa i kretanju u rat. Zanimljivo je da se ova konstrukcija o navodnoj ukrajinskoj atomskoj bombi pojavila nakon invazije, nikad se ranije nije spomenula u bilo kojoj Lavrovovoj objavi. Podsjeća i na nemušte izgovore Srbije da se u Hrvatskoj u Institutu “Ruđer Bošković“ razvija nuklearna bomba, što smo slušali 1991. godine sa ciljem da se bombardira Institut i napadne Zagreb.

Sasvim prirodan je strah od nuklearnog rata, no koliko je i realan. Gospodine Tadiću, nažalost,  još kao otvoreno pitanje ostaje mogućnost  prerastanja konvencionalnog rata u nuklearni, koliko je realna opasnost, a koliko spin Putinove vojne doktrine? 

Putinovo “mahanje“ nuklearnim oružjem jeftin blef

Putinove priče o pokretanju nuklearnog rata služe za to da se svi bojimo od naše smrti u takvom ratu i da prestanemo misliti na sve Ukrajince koji su ubijeni u dosadašnjim ratnim sukobima. To je jedina svrha. On dobro zna da bi to vrlo loše završilo po Rusiju i po njega osobno. Rusija za jednu raketu dobija istovremeno dinosaurusa Zapada. Operiralo se sa velikim brojem ruskih bojevih glava, broj aktivnih nije 6.500 već 1.588, što je daleko manji broj od operativnog nuklearnog arsenala koji imaju Sjedinjene Američke Države zajedno sa Francuskom i Velikom Britanijom. Stvarni potencijal je četvrtina od onog sa čime okolo mašu, a to rade jer im očigledno ne ide dobro na bojištu. 

federalna.ba

Tonči Tadić Rusija