Za FR Maša Mileusnić- Novinarke protiv nasilja

U toku je dvosedmična globalna kampanja“ Mediji za žene“ koja naglašava važnost rodne ravnopravnosti u medijima, a ove godine kampanja se fokusira na sigurnost novinarki. Udruženje BH novinari, Mreža novinarki u BiH i Linija za pomoć novinarima različitim aktivnostima daju doprinos ovoj kampanji sa ciljem promocije i efikasnije zaštite ljudskih prava novinarki, ali i drugih medijskih djelatnica u BiH. Prema dostupnim podacima od ukupnog broja registrovanih slučajeva, koji su se obratili Liniji za pomoć novinarima, 53 procenta je imalo elemente rodnozasnovanog nasilja. Baza podataka Linije za pomoć novinarima sadrži 40 slučajeva brutalnih prijetnji i napada na novinarke u posljednje tri godine. Mreža novinarki u BiH već je ostvarila saradnju sa članicama mreža iz regije. Jedna od takvih je i mreža Novinarke protiv nasilja nad ženama u Srbiji. Članica ove Mreže Maša Mileusnić za Federalni radio govori o značaju umrežavanja u borbi protiv nasilja.

   - Iz našeg iskustva to je veoma značajno jer smo mi u Srbiji formirale mrežu Novinarke protiv nasilja pošto smo došle do zaključka da nas postojeća udruženja u Srbiji, kojih ima više,nedovoljno štite i onda smo se organizovali u okviru programa Ujedinjenih Nacija tako da smo mi za razliku od udruženja BH novinari  jedno neformalno udruženje koja je u stvari prvo ovakve vrste na Balkanu. Mi  smo krenule iz inicijative da se poboljša izvještavanje o nasilju nad ženama. Organizirale smo  sastanke sa kojih nismo izvještavale,ali  smo shvatile  da smo mi novinarke stalno u traumi, da mi, također, trpimo nasilje u našim medijskim kućama, na terenu i kao što smo mogli da vidimo na tim sastancima i u partnerstvima.Došle smo do zaključka da je ta podrška koju mi pružamo jedne prema drugima veoma važna.Osim što se ta mreža bavi edukacijama na različitim nivoima, izvještavanjem o rodnosenzitivnom nasilju svima nama je potrebna edukacija, bez obzira što mislimo da smo edukovane.Onda smo napravile posebne vrste treninga gdje smo se upravo bavile vrstom podrške psihološkom  i svakom  drugom, u suštini solidarnost je važna. Uspjele smo da okupimo stotinu članica i to su članice i različitih medija u Srbiji od najmanjih do nacionalnih ,što je najvažnije mlade novinarke, studentkinje novinarstva su se priključila i priključuju se i danas i što je nama jako važno.Tu su i žene koje se bave da tako kaže modernom vrstom novinarstva- blogerke,influenserke,youtuberke, žene koje se bave socijalnim mrežama i oglašavanjem, jednostavno pisanjem sadržaja ,da tako kažem,za digitalni svijet što mislim da je veoma važno jer, one sada čine većinu jer, one imaju veći rejting nego svi mi. Na primjr ja sam tri decenije radila u TV novinarstvu i kada vi pogledate koliko ljudi pogleda ili čuje, vidi ili pročita sadržaj koje one prave to je mnogo veći  broj ljudi nego oni koji gledaju televiziju, čitaju novine ili portal. Mislim da je važno da okupimo sve žene koje rade u medijima uopšte sve žene koje rade u medijskim kućama.Ako ne prijavimo nasilje mi ne možemo da se borimo protiv njega, ako mi ne izvještavamo o na silju koje se nama događa. Mislim da je umrežavanje na balkanskom nivou veoma važno jer svaka zemlja na Balkanu ima gotovo identične probleme,kaže Mileusnić.

 Koliko su problemi novinarki različiti, odnosno, koliko ima sličnosti. U čemu se ogledaju osnovni problemi,odnosno modeli nasilja sa kojima su suočene?

 - Ja ne vidim nikakvu razliku, odmah da vam kažem, uopšte nema razlike.Jedina razlika je  kada novinarka koja je zaposlena u velikoj medijskoj kući u velikom gradu i maloj medijskoj kući u malom gradu trpi nasilje i pritiske. Najveće pritiske i najveći broj napada  uopšte najteže vrste nasilja trpe žene koje rade u maloj sredini jer, se zna gdje rade gdje im djeca idu u školu.Pritiske koje  one trpe od lokalnih moćnika je nešto što mi  u velikim gradovima ne možemo da osjetimo jer, smo zaštićene brojevima. To je po meni razlika i to se apsolutno ne razlikuje ni u jednoj zemlji  na Balkanu,naglašava Mileusnić.

 Koliko je značaj tog regionalnog uvezivanja,umrežavanja  i koliko to može  pomoći u edkukaciji novinarki i zajedničkom djelovanju novinarki na ovom širem prostoru?

 - Veliki je značaj umrežavanja, po mom mišljenju i po mišljenju grupe Novinarke protiv nasilja i to je jako visoko na našoj agendi- umrežavanje sa koleginicama  zapadnog Balkana zato što razlike nema ,a veliki su nam zajednički imenitelji.To širenje solidarnosti i podrške je nešto od krucijalnog značaja. Kada cijeli Balkan stane iza jednog slučaja novinarke koja trpi nasilje ,prijetnje, ucjene,štagod, imamo mnogo veću vidljivost, kredibilnost i snagu.Iz iskustva vidim i znam da je i sama verbalna podrška dovoljna da žene dobiju snagu da se bore u institucijama sistema i da dodju do pravde i dobiju zaštitu jer,  država postoji da bi zaštitila svoje građane, a time i novinarke, tu nema razlike. Znamo da to institucije ne  rade, nekažnjivost  novinara je  nešto što je normalizovano i ja mislim da tome  treba stati na put  upravo umrežavanjem  imamo veću snagu, dijelimo znanje i iskustva.Treninzi, edukacija, mentorstvo je jako važno pogotovo ovaj program British council-a  je povezao sve komponente  i sve te nivoe i vidimo da je to mentorstvo  jako važno,posebno  kada se stvori to povjerenje, starija novinarka sa mlađom novinarkom. Znam to iz iskustva, drugačije se rješavaju problemi kada se dogode.Umrežavanje ima veliku važnost jer,se postiže vidljivost svih naših problema koji se tiču nasilja, a to su problemi svih žena, ustvari, borba za ravnopravnost polova,borba za osnovna ljudska prava jer, mi ne tražimo ništa drugo nego da se naša prava poštuju.

Vi ste kazali da je patrijarhat jedan veliki problem za ovo naše područje i čini mi se da i  to može biti jedan od izvora ,u širem kontekstu,napada i nasilja prema ženama ?

 - Patrijarhat je sistem koji je sam po sebi nasilan jer, se bavi pozicijom moći .Patrijarhat nije jedan od ,nego glavni i jedini izvor naših problema i jedini cilj je da pobijedimo patrijarhat jer,tako ćemo moći da postignemo rodnu ravnopravnost, ravnopravnost polova i ravnopravost položaja žena u društvu i samim tim ćemo se izboriti za  naša prava,ljudska prava u društvu što nam je sve vrijeme i cilj.

Kakve su vaše preporuke, postoje li preporuke iz vaših iskustava koje se mogu prenijeti Mreži novinarki u Bosni i Hercegovini?  

  - Mi smo već sarađivale i održale smo sastanke sa članicama Mreže novinarki u Bosni i Hercegovini imamo zajedničke imenitelje, iz istih razloga i djelujemo. Preporuka je saradnja, solidarnost ,dijeljenje znanja.Preporuka suštinski nema osim da krenemo da radimo zajedno jer, ćemo tako biti jače,kaže Maša Mileusnić u razgovoru za Federalni radio.