Za FR Kutle: Postoji šansa da će banke u BiH trebati dizati kamatu na kredite i depozite.

Razgovarala Amra Ličina

Rast kamatnih stopa, pitanje je koje bi u narednom vremenu moglo doći na dnevni red u Bosni i Hercegovini. Centralna banka BiH prati poteze Evropske centralne banke, koja je za sada zadržala referentne kamatne stope, ali je signalizirala povećanje kamata. Morat će doći do povećanja kamata na kredite kao i na depozite u Bosni i Hercegovini, ali će ono biti minorno, kazao je za Radio Federacije direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Gospodine Kutle, rast inflacije uzrokovao je rast cijena te dodatno zabrinuo građane koji su kreditno zaduženi. Svakodnevno se postavlja pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, uslijed cjelokupne geopolitičke situacije, može očekivati rast kamatnih stopa?

„Rast inflacije nikom dobro ne dođe. Rast sam po sebi, odnosno rast ovih kamatnih stopa koje imamo, pogotovo kamatnih stopa na depozite, znači da svaki građanin, koji ima depozite, gubi godišnje minimalno 8-10%, ukoliko se kamata ne bude mijenjala. Dakle, sa pozicije građana koji imaju depozite – oni jedva čekaju da se ponašaju onako kako bi se tržišno-ekonimski trebali ponašati. Iako je ekonomsko-politička situacija takva da do promjene kamata brzo neće doći, pogotovo velikih iznosa. Ili će to biti vrlo malo. Jedan od razloga je što Evropska centralna banka nagovještava da će u sedmom, odnosno u devetom mjesecu, povećati kamatnu stopu, a to znači da će minusnu kamatu od 0,5% dovesti na 0. Ta promjena cijene, odnosno kamate Evropske centralne banke, sama po sebi ne može uticati na veliku promjenu kamata na bh. tržištu. Ali se može dogoditi vremenom da ljudi, koji imaju depozite bez kamata, a znaju da je inflacija 8-10%, da će te depozite pretvarati u nešto drugo. U neke investicije, stambene objekte, dizati sa računa, tako da se može dogoditi da će u nekim narednim mjesecima banke imati puno manje depozita nego što danas imaju. Danas banke i u Bosni i Hercegovini imaju na raspolaganju i do dva puta više depozite nego što su obavezne rezerve, što znači da je i potražnja za kreditima puno manja od ponude novca. Ali ako se ponuda novca smanji, postoji šansa da će banke u BiH trebati dizati kamatu na depozite kako bi imale mogućnost kreditiranja, a to znači u narednom periodu i neko malo dizanje kamata na kredite što je realnost kad je inflacija ovakva.“ 

Da li je moguće očekivati da će Evropska centralna banka povećati kamate zbog problema u Evropskoj uniji? Sve segmente društva u Uniji pogodio je rusko-ukrajinski rat?

„Neće sada, neće ne zato što po ekonomskim parametrima ne bi trebala nego je politička situacija u Evropskoj uniji takva da bi povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke, pogotovo naglo povećanje, uništilo gospodarstva Španjolske, Portugala, Rumunjske, Bugarske, tako da se Evropska centralna banka neće usuditi dizati kamatne stope puno, osim što su najavili minusnu kamatu na depozite, ta kamata će nestati i to bi mogao biti početak promjene kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija.

Jer tri elementa trebalo bi dugoročno provesti da se suzbije inflacija. Jedan je da Evropska centralna banka ne smije više tiskati novac bez pokrića, jer su oni od 2008. skoro 700 milijardi  eura novca puštali na tržište bez pokrića, što je normalno povećavalo inflaciju i cijene. Druga stvar inflacije – rat u Ukrajini, koji je i izazvao ove probleme sa nestašicom i promjenom cijena sirovina, taj element bi trebao prestati. I treće, povećanje potražnje za proizvodima nakon kovida što povećava inflaciju. A na sve to povećanje kamatne stope na depozite i kredite bi smirilo inflaciju. Kojom brzinom i kako u godini ili dvije će Evropska centralna banka to braditi je jedna stvar. I da napomenem što se tiče dizanja kamata Evropske centralne banke, ne bi trebalo doći do mijenjanja kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini. Osim ako nestane depozita, odnosno ako cijena depozita kakva jeste danas izazove da banke budu imale smanjene izvore za finansiranje. Onda, da bi finansirale i kreditirale banke, morat će dizati kamatnu stopu, ali sve je to stvar pretpostavke.“

Kakva je potražnja za kreditima u Bosni i Hercegovini i koje kredite građani najčešće podižu u trenutnoj situaciji?

„U zadnjih desetak godina najčešće se podižu potrošački krediti i to dugoročni. I to iz više razloga. Jedan razlog je što su mala primanja građana u Bosni i Hercegovini i ne mogu se oni zaduživati za prevelike kredite za neke investicije. Drugo je što ti krediti nemaju nikave dokumentacije i što se jednostavno mogu realizirati. Treća je što se jedan dio tih kredita koristi za investicije, za stambenu izgradnju, a jedan dio ide u potrošnju.“

Imamo i vrtoglav rast cijena. Kad, prema Vašim očekivanjima, možemo očekivati pad cijena?

„Prvi element pada cijena je prestanak rata u Ukrajini. Ja se nadam da će neko biti pametan pa će napraviti mirovni plan za Ukrajinu, a ne napraviti ono što hoće ili predsjednik Ukrajine ili Putin ili sve skupa ono što hoće Amerika.“

Prilikom podizanja kredita, jedna od osnovnih dilema građana jeste koju kamatnu stopu izabrati, fiksnu ili promjenjivu?

„Sad je takvo vrijeme da još uvijek nije velika razlika između fiksne i promjenjive kamate. A uopće nema dileme, ako čovjek hoće biti siguran, treba izabrati fiksnu kamatnu stopu.“