Za FR Klarić: Građani moraju lobirati za svoja prava-na razvoj grada najveći utjecaj imaju investitori i neodgovorni političari

Razgovarala: Aida Hasanbegović 

Proces urbane transformacije grada Sarajeva trebao bi podrazumijevati ozbiljan interdisciplinarni projekt s inkluzivnim pristupom urbanističkom planiranju, koji će doprinositi ekonomskom razvoju grada i Kantona, ali koji neće zanemariti klimatske koridore, koji neće grad zatrpavati betonom, koji će Sarajevu vratiti, a ne otimati zelene površine. O posljedicama nekontroliranog širenja urbanih područja Kantona Sarajevo, nedovoljno uređenom urbanom razvoju, nedostatku adekvatne zaštite prirodnih područja, neusklađenosti politika i dominacije pojedinačnih interesa spram prioriteta građana, utjecaju građevinskog lobija na donosioce zakonskih rješenja i izvršnu vlast, te drugim aktuelnim temama za Radio Federacije Bosne i Hercegovine govorila je dr. Sanela Klarić,  zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federacije BiH.

„Sarajevo kao grad mora da se razvija i širi, ima određene potrebe u smislu broja i promjene strukture stanovništva. Na taj razvoj ne utiču stručnjaci, niti nove promjene u sistemu vrednovanja, poput klimatskih promjena i održivog razvoja i sve ono što dodatno treba pro

mišljati prilikom razvoja grada“, kaže Sanela Klarić u intervjuu na Federalnom radiju. „Nažalost, to pada u sjenu, jer najviše uticaja na razvoj grada Sarajeva imaju investitori i neodgovorni političari, koji se radije prilagođavaju pojedincima i investitorima nego građanima. Oni to ne bi mogli da rade sami, jer, u principu, akademska zajednica je isključena, intelektualci šute, da li zbog nedostatka vremena ili misle da nisu dovoljno jaki da iskomuniciraju da se struka vrati tamo gdje pripada. S druge strane, građani nisu dovoljno educirani i u tom vrtlogu sami građani, koji dozvoljavaju da se to gradi, kupuju nekretnine koje su izgrađene.“

Na pitanje zašto je izostao sistemski pristup razvoju Kantona Sarajevo koji bi ozbiljno tretirao širok spektar pitanja okoliša i zašto je Kantonalni plan zaštite okoliša, usvojen 2017. sa ciljem da se utvrdi način na koji će biti planirana zaštita prirodnih resursa, ostao namjera na papiru, Klarić ističe:

„To nije jedino što je isključivo ostalo na papiru. Većina tema u BiH, koje su vezane za cirkularnu ekonomiju i zaštitu okoliša, deklarativno se prihvaća, rade se strateški planovi, prilagođavaju se zakoni, ali izostaje implementacija. U suštini, nema političke volje niti razumijevanja da upravo zaštitom okoliša štitimo građane i gradove, a imamo istovremeno i ekonomsku dobit.“

 Smatra da političari u tome vide trošak što uopće nije tačno. Ne shvaćaju da je u recikliranju otpada, koji je resurs, prilika za održivi razvoj. Navodi građevinski sektor kao priliku buđenje svijesti.

„Koristeći stiropor i plastične prozore, koji se proizvode od resursa koji nisu iz BiH, pomažemo tuđu ekonomiju. Treba da pogledamo koji su to materijali iz vlastitog okruženja od kojih možemo raditi u projektima održivog razvoja.“

Vjeruje da se budi svijest građana koji su osjetljiviji na pitanje zaštite okoliša i zdravlja te upravo podizanje svijesti i važnost njihove uloge u planiranju razvoja grada može utjecati u budućnosti na drugačije pristupe planiranju, uz, kako navodi, uključivanje interdisciplinarnih timova stručnjaka.

Klarić vjeruje da Kanton Sarajevo ima šansu da u doglednoj budućnosti ima čistiji, zeleniji, pristupačniji i pametniji saobraćaj, zgrade, industriju.

„To se mora desiti kroz različite projekte koji su u skladu sa cirkularnom ekonomijom. Moramo početi raditi na tome, zbog zagađenog zraka, vode, tla. Nadam se da će Vlada Kantona Sarajevo i zastupnici u Skupštini imati razumijevanja. Ukoliko građani ne budu lobisti za svoja prava i bolji kvalitet života u gradu Sarajevu, mogu ih pobijediti pojedinci investitori. Neka pozivaju na odgovornost vlast, jer upravo poslovi ministarstava i Vlade jesu da se bore protiv određenih lobija, posebice ako to  rade na uštrb kvaliteta života građana, oni moraju biti kontrolirani. Ja sam kao skupštinska zastupnica s Asocijacijom pejzažnih arhitekata i Asocijacijom arhitekata pokrenula izmjene Zakona o prostornom planiranju u Kantonu“, ističe Klarić, pozivajući građane da motiviraju i natjeraju vlast da usvoji zakone koji će biti usklađeni sa zelenom agendom.  

Klarić je komentirala i slučaj urušavanja dijela zida stare Centrale na Marijin Dvoru, nacionalnog spomenika, za koje niko od nadležnih ne želi da preuzme odgovornost. Pozvala je na razum i komunikaciju.

„Ovo što se trenutno dešava, nedosljednost u smislu komunikacije prema građanima i prepucavanja između aktera, nije ono što želimo. Spomenici u BiH su važni, svjedoče o kulturi i naslijeđu koje je jako bogato. Postavlja se pitanje šta naša generacija ostavlja drugim generacijama. Ne smijemo biti neodgovorni, moramo zaštiti ne samo graditeljsko već i prirodno naslijeđe, jer je bitno za kvalitet života. Važno je uključiti stručnjake, jer je i otvoreni prostor degradiran. Ono što se dešava u komunikaciji aktera lokalne zajednice, najviše problema leži. Najlakše je reći jednom ministarstvu da nije u potpunosti u nadležnosti za neko pitanje. Ako nije, koja druga jesu. Dajte da sjednemo i razgovaramo, ne može se ne komunicirati, mora se naći način da svi koji imaju odgovornost i nadležnost zajednički iznalaze rješenje. Ovo sve odgovara politici koja sada koristi ovakve situacije, kako bi nešto prošlo ispod radara“, navodi Klarić.