ZA FR KAFEDŽIĆ: Najveće zloupotrebe dešavaju se u oblasti zapošljavanja

Razgovarala: Amra Ličina

Korupcija je uzrok ozbiljnih problema u mnogim državama svijeta. Bosna i Hercegovina je najgora u regiji i među najgorima u Evropi (iza nje su samo Ukrajina i Rusija) po indeksu percepcije korupcije kojeg pravi međunarodna nevladina organizacija Transparency International. Bosna i Hercegovina je na 110. mjestu u svijetu, među ukupno 180 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem. O korupciji u Bosni i Hercegovini, mjerama i suzbijanju za Radio Federacije govorio je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Kakvo je stanje u oblasti korupcije trenutno u Bosni i Hercegovini? Imamo rezultate istraživanja koji nisu obećavajući.

„Istraživanja treba posmatrati na drugi način. To je ipak percepcija i nije naučno priznata metoda, ali u svakom slučaju i drugi indikatori i relevantna istraživanja domaćih, međunarodnih i vladinih organizacija ukazuju da stanje nije dobro kada je u pitanju korupcija.“

 Jučer je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo predstavio  rezultate rada Ureda, tokom prvih 100 dana primjene Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo. Koji su rezultati Zakona u ovih 100 dana?

„Možemo reći da su rezultati primjene ovog Zakona jako dobri. Ako krenemo od toga da je već 40-ak osoba razriješeno, odnosno da su podnijeli ostavku kada su u pitanju nespojive funkcije, da imamo 189 prijava korupcije u tih 100 dana, da imamo 5 zaštićenih prijavitelja korupcije, da smo uspjeli uspostaviti plan integriteta, odnosno pojačati sistem integriteta u javnim ustanovama Kantona Sarajevo, da svega sedam institucija od 218 nisu ušle u sistem, ali evo i njih uvodimo u ovom periodu. Možemo reći da smo uspjeli adekvatno provesti sve ono što je Zakon stavio pred Ured.“ 

Istaknuto je da će Ured nastojati da svoje prakse u oblasti sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije i jačanja integriteta institucija uskladi sa standardima i praksama Evropske unije. Upravo ta zaštita prijavitelja korupcije, takozvanih zviždača, do sada je bila diskutabilna. Imamo primjere maltretiranja tih ljudi, mobinga i otkaza sa poslova koje su obavljali. Koliko je zaštićenih prijavitelja korupcije trenutno u Kantonu Sarajevo i koji su načini njihove zaštite? Da li ih je uopšte moguće zaštiti?

„Da, moguće je sada zaštiti prijavitelje korupcije. Ali, nažalost, kada je u pitanju Federacija samo u Kantonu Sarajevo. Opet možemo govoriti o problemima takvog jednog parcijalnog djelovanja, odnosno antikoruptivnog sistema na području Bosne i Hercegovine, te da se radi samo o jednom kantonu u kojem su uspostavljene antikoruptivne prakse koje zaista i jesu evropske, usklađene sa evropskim standardima. Kada govorimo o zaštiti prijavitelja Ured svakodnevno prima zahtjeve, upite u vezi sa daljom zaštitom prijavitelja. Do sada imamo 5 zaštićenih prijavitelja korupcije. Možemo reći da smo mi pioniri u tom procesu, te da ćemo vidjeti kakav će biti ishod zaštite tih prijavitelja. Da li će se nešto morati mijenjati i unaprijediti. Međutim, važno je istaknuti da sad postoje mehanizmi zaštite prijavitelja i da evo u nekoliko slučajeva imamo rezultate, te ne samo da smo uspjeli da ih zaštitimo, nego smo dobili veoma vrijedne informacije od zaštićenih prijavitelja.“

U kojim oblastima rada i života, a na osnovi informacija sa terena je zabilježen najveći stepen korupcije?

„Zapošljavanje. Veliki problem je zapošljavanje. Tu je najveći rizik za korupciju. Tu se najveće zloupotrebe dešavaju i zaista Ured svakodnevno pokušava da iznađe kako da se suprostavi toj društvenoj devijaciji i to je nešto što najveći broj građana želi. Oni traže svoja prava prilikom zapošljavanja i tu su zaista brutalni primjeri korupcije. Kazne su male i uglavnom tu kaznenu politiku provodi Uprava za inspekcijske poslove, a ne Ured. Rijetke su sankcije represivne koje se dešavaju u tužilačkim predmetima. Ured ono što je uradio jeste da objavljuje javno sve koji su zaposleni i objavljuje sve javne konkurse, dakle osvjetlili smo taj prostor što se tiče transparentnosti. Međutim, išli smo u nekoliko navrata prema Vladi da se unaprijedi proces zapošljavanja, da se podignu kriteriji, da se učini odgovornom komisija, ali evo do danas ništa posebno nije urađeno. Ići ćemo sa novom inicijativom prema Vladi i nadam se da će ovaj put uvažiti sugestije i primjedbe Ureda za borbu protiv korupcije na ovaj visokorizičan proces.“

 Šta je sa korupcijom u zdravstvu?

„Kada je u pitanju zdravstveni sektor također postoji jako puno indicija, simptoma korupcije u tom sektoru. I tu pokušavamo da odgovorimo na sve izazove koji se dešavaju, počevši od toga da se uzima novac za pružanje usluga, do javnih nabavki u sektoru zdravstva, manipulacijama esencijalnim listama lijekova, i svim drugim aspektima korupcije u sektoru zdravstva. Ono što je važno reći jeste da mi kroz planove integriteta pokušavamo da sve te rizike anuliramo, ali ima jedan kulturološki aspekt kada su u pitanju građani Bosne i Hercegovine. Oni su navikli na to da odnose novac i poklone doktorima. S druge strane, doktori su navikli da primaju te poklone i novac za svoje usluge. Građani se osjećaju sigurnije ukoliko plate tu neku operaciju. Slabo se ta korupcija prijavljuje i teško se dokazuje. Zbog toga moramo jačati integritet i opet se vratiti na kaznenu politiku. Ured je u proteklom periodu dokumentovao nekoliko ozbiljnih slučajeva korupcije u zdravstvenom sektoru i podnio krivične prijave i informacije nadležnom Tužilaštvu. I tu se nažalost naše postupanje i završava. Ono što treba jasno artikulisati u javnosti je da mi imamo ograničene nadležnosti kada je u pitanju djelovanje u tom represivnom sistemu. Dosta tih predmeta treba da se okonča i finalizira u Tužilaštvu. Mislim da bi ta generalna prevencija, ukoliko bi došlo do procesuiranja odgovornih u sektoru zdravstva, imala svoje efekte i u prevenciji kod svih onih koji učestvuju svakodnevno u korupciji.“

Na koji se način uopćeno, na nivou države, boriti sa korupcijom? Svjesni smo da je ona rak rana ovog društva. Trenutno Kanton Sarajevo ima Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo u oblasti sukoba interesa, tu je i zaštita prijavitelja, a Ured je zabilježio i veliki broj prijava. Da li postoji interes da se ovako nešto prepiše i na nivou države?

„Sad kad smo mi kao pioniri dobrim djelom zagazili tom stazom borbe protiv korupcije i iza nas su ostali adekvatni tragovi, možemo reći da imamo model koji bi trebalo multiplicirati na ostale kantone i više nivoe vlasti. Međutim, mislim da imamo hroničan izostanak političke volje da se nešto tako uradi. Previše je vremena proteklo od završetka rata u Bosni i Hercegovini. Mi jesmo zemlja u tranziciji još uvijek, ali nismo uspostavili adekvatan koruptivni sistem, osim u Kantonu Sarajevo i to dovoljno govori da ta politika to ne želi. Bojim se da ove aktivnosti koje se sprovode u Kantonu Sarajevo ne idu u prilog uspostavi jednog cjelovitog antikoruptivnog sistema, jer su političari u Kantonu Sarajevo uvidjeli koliko to njima smeta i koliko su onemogućeni u svojim radnjama. Samo kroz ovih osam registara i kroz Mapu gradnje u Kantonu Sarajevo kroz ova dva zakona, Zakona o prijavi imovine nosioca javnih funkcija i Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije napravili smo veliki pritisak na političare u Kantonu Sarajevo koji se prelijeva na druge kantone.  Ne znam koliko su političari spremni u drugim kantonima i višim nivoima da imaju javno objavljenu svoju imovinu, svojih srodnika, javne nabavke, dodjele sredstava, svakog zaposlenog, svako imenovano lice, svaku gradnju koja se dešava u kantonu i na nivou Federacije. Nisam optimista osim ako međunarodna zajednica ne izvrši adekvatan pritisak. Mislim da je to jedina nada da se uspostavi jedan cjeloviti, integrisani, antikoruptivni sistem.“