ZA FR Almir Badnjević: U korist građana i ekonomije - nova era digitalnog identifikacijskog sistema u BiH

Aktivacijom digitalnog identiteta otvaraju se vrata elektronskog pristupa raznim uslugama. Nakon 18 godina čekanja, koliko je prošlo od donošenja  Zakona o elektronskom potpisu, građani BiH mogu  imati uvid u lične evidencije, potpisivati dokumente, te digitalno  koristiti servise institucija na svim nivoima, a sve to bez potrebe za fizičkim prisustvom, kazao je za Federalni radio Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH).

Razgovarala Aida Hasanbegović

 Krajem januara ozvaničen je početak rada 'digitalnog identiteta' za građane Bosne i Hercegovine. Gospodine Badnjeviću, koji su sve podaci dio e-identiteta u sastavu Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, prije nego što kažete koje pogodnosti donosi. Dakle, koji podaci se mogu vidjeti, koji dokumenti se mogu koristiti?

Kao što ste rekli, nakon 18 godina nakon što je stupio na snagu Zakon o digitalnom potpisu,  gotovo 10 godina otkako izdajemo  novu ličnu kartu s čipom koja, između ostalog, uključuje  i e- identitet,  gdje su građani Bosne i Hercegovine prilikom preuzimanja same lične karte dobijali i sam dokument gdje su bili prisutni podaci vezani za e- identitet,  mi smo to napokon implementirali . Sada građani Bosne i Hercegovine mogu prilikom logina na  web stranicu  Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH,  da aktiviraju svoj digitalni identitet. Šta mogu tamo sve da nađu? Prije svega, mogu da nađu sve svoje podatke koji se inače nalaze u evidencijama Agencije kao što su ime, prezime, matični broj, itd. S druge strane, mogu takođe da pristupe i da pregledaju sve  zahtjeve koji su trenutno  podneseni  prema nadležnim organima, da vide dokle je izrada nekog dokumenta došla, mogu da pregledaju sve svoje kazne, prekršaje i sve ostalo  što IDDEEA praktično čuva. I ono što je najbitnije, omogućen im je digitalni potpis, koji je međunarodno priznat širom svijeta.

Elektronski potpis definiran je Zakonom o elektronskom potpisu BiH iz 2006. godine i predstavlja podatke u elektronskom obliku koji identificiraju  potpisnika i omogućavaju autentičnost elektronskih poruka i dokumenata. Potpisivanje i identifikacija bez klasične dokumentacije u Evropskoj uniji je normalna stvar. IDDEEA je završila certifikaciju po međunarodnom standardu i garantira da je potpis građana pravno valjan i siguran. Na koji način je elektronski potpis jednog građanina siguran?

Prije nego što smo uopšte ovo mogli da obezbijedimo IDDEEA je morala da nabavi kompletnu hardversku infrastrukturu, servere i svu ostalu  neophodnu opremu, takođe da uspostavi kompletnu konekciju vezano za tačno vrijeme sa Institutom za mjeriteljstvo,  jer, između ostalog,  postoji vremenski tačan pečat na samom potpisu. Pored toga, neophodno je bilo da dođe Međunarodna certifikacijska kuća s područja Evropske unije koja je provjerila kompletne procese i uvjeri se da možemo pružati uslugu sigurnog digitalnog pečata.

U čemu se razlikuju pravila za pravna lica, odnosno, za poslovnu zajednicu za koju je zadužena Uprava za indirektno oporezivanje?

Uprava za indirektno oporezivanje certificirana je i upisana na listu ovjerilaca Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine za pravna lica, što znači da oni dodjeljuju digitalni potpis i kvalifikovani digitalni potpis odgovornim licima u nekoj određenoj kompaniji, dok je IDDEEA certificirana za fizička lica, odnosno  za sve građane Bosne i Hercegovine,  razlika je u tome što  pravna lica, manje-više već sa samom UIO  imaju razvijene i servise te se porezne prijave, carinske deklaracije i ostalo podnose digitalnim putem. Dok, s druge strane, IDDEEA koja nema direktan kontakt s građanima će omogućiti platformu svim drugim pravnim licima, kompanijama, kantonima,  općinama i tako dalje,  da kroz svoje servise koje budu razvijali  koriste elektronsku identifikaciju putem sso servisa koji je razvila IDDEEA.

Kad se benefiti u potpunosti mogu očekivati, odnosno, kad možemo očekivati da i ostale institucije i organi budu dio digitalnog sistema? Vi ste otvorili mogućnosti svim drugim agencijama, ministarstvima i  kompanijama da krenu razvijati aplikacije gdje će se moći koristiti elektronski potpis?

Ja volim reći da postoje tri faze, prva je infrastruktura, odnosno da svi mogu da koriste digitalno potpisivanje. Jako puno privatnih kompanija praktično već su počele da koriste digitalni potpis  jer smo obezbijedili  da svaki građanin Bosne i Hercegovine može da koristi digitalni potpis i dobije digitalni identitet besplatno. Drugi korak bi bio da svi organi uprave, pravna lica i ostali koji žele da im se građani obraćaju  elektronskim putem, razviju praktično e-servise koji će koristiti našu infrastrukturu, odnosno elektronski potpis.

Zakon o elektronskom potpisu se implementira u vrijeme kada bi trebalo zbog  promjena u regulativi Evropske unije donijeti i novi koji bi u potpunosti bio prilagođen e-IDAS uredbi. Da li nas kaskanje čeka i u budućnosti ili ipak možemo uhvatiti korak sa direktivama EU?

Zakon  je objavljen  2006. godine i  Bosna i Hercegovina tad je bila među prvim zemljama u ovom dijelu Evrope koja je praktično usvojila i objavila  zakon o e-potpisu. Međutim,  18  godina smo čekali da se počne primjenjivati, u međuvremenu su se promijenile određene direktive i nastupila je nova Eidas direktiva EU.  Bosna i Hercegovina je trebala već prije dvije-tri godine da promijeni postojeći i usvoji novi zakon u skladu sa e-IDAS  regulativom.  Naravno, to je pitanje za  Vijeće ministara BiH.  Koliko znam zakon je spreman, međutim do kraja 2024. godine će biti objavljena i e-IDAS dva regulativa koja će postati obavezna, tako da vjerovatno i ako usvojimo novi zakon  morat ćemo ga mijenjati i usklađivati sa e-IDAS dva. Iskreno se nadam da će Vijeće ministara jako brzo usvojiti zakon o digitalnom potpisu usklađen sa e-IDAS regulativama te da ćemo građanima omogućiti još neke dodatne usluge. Govorim s pozicije  direktora IDDEEA, odnosno državne agencije, najbitnije je da funkcioniše digitalni potpis, međunarodno priznat, a to zasad može i u skladu sa ovim postojećim zakonom.

Gospodine Badnjeviću, vođenje elektronskih prijava prebivališta i matičnih brojeva također je jedno od aktualnih pitanja. Resorni ministar Edin Forto najavio je, uvjetno rečeno, „rat“ CIPS-u.

Jedna od osnovnih stvari koju su me ministar komunikacija i prometa Edin Forto i nadležna ministrica Dubravka Bošnjak zamolili, da pokušamo maksimalno da izvršimo digitalizaciju kompletnog sistema, odnosno da omogućimo što je moguće veću elektronsku razmjenu dokumenata među samim institucijama, odnosno nadležnim organima. Mi smo već riješili to pitanje i pozvali smo sve općine, gradove, kantone, i tako dalje da nam se obrate sa zahtjevom da im obezbijedimo elektronsku razmjenu, odnosno da apsolutno više ne moraju da traže bilo kakav dokument po pitanju CIPS prijave. Očekujem da će se u naredno periodu općine početi javljati, kako bismo im omogućili besplatnu elektronsku razmjenu.

Gospodine Badnjeviću, projekt "elektronske uprave" fokusira se na smanjenje vremena potrebnog za administrativne postupke, čime se omogućuje građanima i firmama da elektronski, brzo i jednostavno,  ostvare svoje potrebe. Spomenuli ste Travnik, nedavno ste imali sastanak u sarajevskoj općini Centar. Da li su lokalne zajednice, prije svega općine i gradovi, prepoznale važnost elektronske evidencije koje mogu biti od koristi svim upravama?

Mislim da to zavisi od lokalne zajednice do lokalne zajednice. Ono što mi želimo jeste da prepoznamo one koji su već spremni i da već danas počnemo s njim raditi,  a svim ostalim koji još uvijek nisu spremni da maksimalno pružimo podršku,  da im pomognemo na osnovu rješenja koja su predstavljena u ovim trenutno  naprednijim  lokalnim zajednicama, kako bi svi oni došli  na isti nivo. Moram iskreno reći, nama u Agenciji apsolutno je svaka općina na nivou Bosne i Hercegovine jednako važna.

Može li se elektronska identifikacija već primijeniti u izbornom procesu, naravno, pod uvjetom da se usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona? Da li je IDDEEA spremna?

IDDEEA je u potpunosti spremna za elektronsku identifikaciju putem lične karte i za elektronsku identifikaciju putem provjere lica ili otiska prsta.  Mi smo već testirali svoje sisteme i mogu reći da je Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, sa svoje strane,  znači tog tehničkog dijela u potpunosti spremna.