Nužnost popune ili izbjegavanje imovinskih provjera?

Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, iako su trebale krajem decembra, stupile su na snagu tek prije pet dana. Problemi tu nisu stali. Odjel za integritet, odnosno informiranje, ne može biti formiran jer državni budžet nije usvojen, te novca za formiranje, konkursnu proceduru i zapošljavanje nema. Uprkos tome, ali i ukidanju diskriminatornih odredbi Poslovnika VSTV-a, imenovanja novih nositelja pravosudnih funkcija su izvršena. Uslijedile su kritike da je to učinjeno samo da bi imovinske provjere bile izbjegnute, ali u VSTV-u kažu da su prazna mjesta morali popuniti, te da se suočavaju i sa drugim, brojnim problemima.

“Jedino zbog čega smo žurili s imenovanjima je da u sudove i tužilaštva - u kojima imamo veliki broj nedostajućih sudija i tužilaca - čim prije imenujemo sudije i tužioce da stupe na dužnost kako bi spriječili moguće kašnjenje u radu”, rekao je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija.

Nosioci pravosudnih funkcija imenovani dva dana prije nego što su Izmjene zakona o VSTV-u stupile na snagu. Međutim, prije imenovanja Upravno vijeće Suda Bosne i Hercegovine, prema tužbi Arbena Murtezića, ukinulo je odredbe Poslovnika VSTV-a u vezi s konkursnom procedurom koje su smatrali diskriminatornim. Iako su očekivanja bila da konkurs bude poništen, novoimenovani preuzeli funkcije.

Razlog VSTV-a: konkursna procedura već je bila završena.

“Konkursna procedura po pitanju ispunjavanja uslova kandidata koji apliciraju mnogo ranije je završena i postoji pravilo da se uslovi za aplikaciju cijene u momentu zaključenja konkursa, Vijeće je stalo na stanovištu da se konkursna procedura može nastaviti”, objašnjava Lagumdžija.

“VSTV je donio odluku za koju smatra da je zakonita i od najboljeg interesa za pravosuđe u cjelini. Sigurno su, kako i dolikuje takvoj instituciji, stručno i odgovorno razmotrili sve aspekte i moguće posljedice ove odluke. Naravno, svi oni koji smatraju da su oštećeni, imaju pravo da traže sudsku zaštitu po različitim osnovama i u odgovarajućim postupcima”, navodi Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca.

A 23. mart donio je stupanje na snagu Izmjena zakona o VSTV-u, ali ne i ono ključno što su one predviđale - formiranje Odjela za informisanje kojim bi provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija bila moguća. Krovna pravosudna instanca svoje zadatke je odradila, međutim, čekaju budžet da bi mogli zaposliti 14 potrebnih ljudi.

“Glavni razlog zašto je on usvajan jeste da se uvede proces provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca. Taj dio nije urađen tim izmjenama, što znači da zakon, reforma nije postigla ono što je trebala da postigne”, ističe Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a.

“Kada dobijemo budžet ili ako budžet ne prođe brzo, obećali su da će Vijeće ministara donijeti posebnu odluku kojom se odobrava takvo zapošljavanje sa svim tim elementima. Mi odmah idemo ka Agenciji za državnu službu sa zahtjevom za raspisivanje konkursa”, kaže Lagumdžija.

Sada očekuju da će to biti u septembru i novembru. A u jesen u parlamentarnoj proceduri očekuju i novi Zakon o VSTV-u, nakon što Venecijanska komisija u junu zauzme svoj stav. Lagumdžija, kaže, razumije hitnost političara zbog očekivanja Evropske unije, ali se boji da to ne dovede do donošenja loših rješenja. Osim Zakona o VSTV-u Unija očekuje i Zakon o Sudu. Ipak, šta je sada pred državnim ministrima - u VSTV-u ne znaju, jer su zadnji uvid imali prije osam mjeseci, ali i dalje ostaju pri stavu da Istočno Sarajevo treba biti sjedište apelacionog vijeća.

“Transport spisa, putovanje tužilaca odavde do Banjaluke, ili otvaranje čak novog odjela Tužilaštva... Sve to nosi jako mnogo rizika. Zatvor je u Lukavici i transport velikih kriminalaca od Lukavice do Banjaluke nosi u sebi mnogo rizika. Mislim da bi se u nekim slučajevima, za te velike kriminalce morala dizati specijalna jedinica”, objašnjava Lagumdžija.

Stavovima VSTV-a i Venecijanske komisije oprečni su stavovi političara iz RS-a. Kako god, problemi su očigledno brojni. A jedan od njih svakako je i neusvajanje državnog budžeta, što je potrebno za formiranje neophodnog Odjela za integritet. Obaveze i politike i pravosuđa prema Evropskoj uniji su brojne. Ali umjesto potrebne saradnje, stalnih razgovora i zajedničkih rješenja, u Bosni i Hercegovine sve, pa izgleda i pravosuđe, koje bi moralo biti nezavisno, zavisi od politike.

federalna.ba