Od prošle godine dječiji doplatak zaživio i u USK-u - 26 KM

Visina dječijeg doplatka u Federaciji BiH razlikuje se u svih deset kantona. Tako je u Unsko-sanskom isplata dječijeg doplatka, na koji se čekalo 20 godina, zaživjela tek prošle godine, a iznosi samo 26 maraka. Iako je ovo mizeran iznos, ipak postoje kantoni u kojima je dječiji doplatak i niži. 

Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti Unsko-sanskog kantona, dječiji dodatak uz zahtjev roditelja mogu dobiti djeca do 15 godina s prebivalištem u USK-u uz obavezno pohađanje redovne nastave, ali ne svi. To pravo isključivo mogu ostvariti djeca u porodici, čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 10 posto prosječne plate na području kantona.

„Dječiji dodatak je mizeran, 26 KM je stvarno premalo“, ističe Emira Veljačić, diektorica Centra za socijalni rad Velika Kladuša.

„Želim istaći da je to prvi dječiji dodatak na području kantona i to je stvarno za pohvalu. Ono što mislim da nije trebalo dovesti je da neka djeca imaju pravo, neka ne. Smatram da je to pravo djeteta i da su sva djeca trebala biti obuhvaćena dječijim dodatkom“, kaže Senad Tutić, direktor Centra za socijalni rad Bihać.

Pravo na dječiji dodatak, bez obzira na mjesečne prihode po članu domaćinstva,  ostvaruju  djeca kod kojih je utvrđen invaliditet u procentu od 90 i 100 posto, a najduže do 26. godine. U Bihaću dječiji dodatak svakog mjeseca isplaćuje se u 135 porodica, dok je u Velikoj Kladuši ovo pravo ostvarilo gotovo 400 korisnika, a nekoliko stotina zahtjeva još je u proceduri.

„Od polovine septembra do kraja godine smo imali oko 700 zahtjeva. To je bio strašan pritisak. Dva pravnika pored svih svojih redovnih poslova rade na dječijem dodatku jer nisam mogla zaposliti nikoga ko će raditi samo baš na dječijem dodatku“, dodaje Veljačić.

Iako su  uslovi za dječiji doplatak u USK-u daleko od idealnih, Ilda Alibegović, zastupnica u Skupštini USK-a i inicijator ideje o doplatku, tvrdi da je ovo samo početak.  Nada se da će pravo na dječiji doplatak u budućnosti moći ostvariti sva djeca.

„Zašto dječiji dodatak izgleda tako kako izgleda, odnosno njegova forma, iznos i sve ostalo što ga prati je iz razloga što je USK u dubiozi svojih dugova, što migrantska kriza pritišće kanton, a time i budžet, kao i epidemiološka situacija“, pojašnjava Ilda Alibegović, nezavisna zastupnica u Skupštini USK.

Pritisak na kantonalne budžete bi bio smanjen kada bi federalni nivo vlasti preuzeo pitanje dječijeg doplatka ili ga barem sufinansirao. Međutim,  Zakon o pravima porodica sa djecom u FBiH koji bi ovo pitanje regulisao na nivou cijele Federacije, više od dvije godine je u Parlamentarnoj proceduri.

federalna.ba