Višegodišnjem građanskom ratu u Jemenu ne nazire se kraj

Jemenski rat, sukob koji predstavlja najveću trenutnu humanitarnu krizu u svijetu, već preko šest godina neprekidno bukti i teče svojim krvavim tokom bez znakova popuštanja. Zemlja siromašna, stanovnici ovise o humanitarnoj pomoći, a sukobi i protesti oko istih ne jenjavaju već godinama. Iza religijsko-regijskog sukoba stoje veliki igrači - SAD, Iran, Saudijska Arabija kao i Rusija, koje preko jemenskog konflikta grade i jačaju svoje pozicije na svjetskoj sceni.

U posljednjem nizu zračnih napada na Jemen stradalo je najmanje 80 osoba, uključujući i djecu, a desetine su povrijeđene. Napad pod vodstvom Saudijske Arabije uključivali su i jedan koji je bio usmjeren na zatvor u kojem su uglavnom migranti u sjevernom gradu Sa’ada, području opisanom kao pod kontrolom Hutija. Vazdušni napad bio je dio intenzivne ofanzivne kampanje koja je dovela do eskalacije višegodišnjeg građanskog rata u Jemenu, između snaga međunarodno priznate vlade koju podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom i pobunjenika koje podržava Iran. Također, su Huti napali dronom i projektilima Abu Dabi. No, iz Saudijske Arabije su se ipak ogradili od krivice stradanja civila.

“Meta nije bila dio liste zabranjenih meta u skladu s mehanizmom koji je odobrio Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja u Jemenu, te da nije prijavljena Međunarodnom komitetu Crvenog krsta. Postavljeni kriterijumi u odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Treće ženevske konvencije o ratnim zarobljenicima se ne primjenjuju na ovo”, saopćio je voditelj vijesti na saudijskoj TV Al-Ekhbariya Faisal Harithi.

“Napad na Abu Dabi je neprihvatljiv, baš kao i bilo kakvo bombardovanje čija su meta civili ili koje nije izvedeno dovoljno oprezno da zaštiti civile. Potreban je, kao što mi predlažemo odavno, prekid vatre zajedno s otvaranjem luke i aerodroma, pa onda početak ozbiljnog dijaloga među stranama. Ove eskalacije moraju prestati”, rekao je Taha al-Motwakel, ministar zdravstva Jemena pod kontrolom Hutija.

Nakon napada održani su protesti s obje strane, i za Hute i protiv njih.

Na sjeveru zemlje žive šiiti, kojima pripadaju i Huti, dok na jugu žive suniti, što je dovelo i do konflikta na vjerskoj razini. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Najkasnije intervencijom arapskih država se konflikt u Jemenu pretvorio i regionalno-politički: Jemen, tradicionalno stražnje dvorište Saudijske Arabije, napretkom Huta bi mogao potpasti pod utjecaj Irana.

Posljednji napadi pokrenuli su ponovo prepucavanja, Saudijska Arabija-Iran, te je nakon napada održan je sastanak Arapske Lige.

“Teroristička grupa Huti ne bi bila u stanju nastaviti svoju agresiju da nisu imali neprestan dotok naoružanja iz Irana, a to je jasno kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a”, izjavio je Khalifa Shaheen, ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje UAE.

Sastanak arapske lige nakon napada dokaz je da Saudijska Arabija štiti svoje dvorište, odnosno Jemen jer bi on napretkom Huta mogao potpasti pod utjecaj Irana. Na strani Saudijske Arabije stoji SAD, čiji je predsjednik Joe Biden uputio oštru poruku pobunjenicima Hutima da SAD neće stajati po strani budu li oni i dalje napadali UAE i time prekršio obećanje koje je dao u predizbornoj kampanji.

“Želim napomenuti da su UAE porazili napad balističkim projektilima koji su pokrenuli Huti, što je odvojeno pitanje od Jemena, i mi smo bili u svakodnevnom kontaktu sa UAE kako bismo odgovorili na te prijetnje. Uputio sam ministra Austina da učini sve što može da prenese podršku Sjedinjenih Država UAE-a, Saudijskoj Arabiji i cijeloj regiji Zaljeva. Amerika će čuvati leđa naših prijatelja u regionu”, poručio je Biden.

Za vrijeme Trampove administraije, pitanje Jemena nije bilo u fokusu politike SAD-a Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će okrenuti novu stranicu u politici prema Bliskom istoku, najavljujući da će njegova politika smanjiti napetosti te dovesti do konačnog mira na tom turbulentnom području, što njegov posljednji potez slanja brodovoa i oružja ne potvrđuje. Saudijsko-američko prijateljstvo potozem slanja oružja biva ojačano, jer Saudijska Arabija želi sebe za stolom ne samo Zapada već sebe vidi kao lidera muslimanskog svijeta. Jemensk rat mogao bi se negativno odraziti na njenu ekonomiju, kažu analitičari.

“Sukob u Jemenu je nešto što će se poprilično negativno odraziti na berzi u Abu Dhabiju i na berzi u Dubaiju. Ako ipak vidite pomak na češće napade, to će onda postati puno teže za ekonomsku zaštitu. Mislim da za UAE-e kao cjelinu, gdje je njihov status povjerljivog distributera ulja i kao središte regionalnog prometa, logistike i financija poduprijet od strane onoga što je do sada bilo jedan vrlo stabilan i povoljan sigurnosni krajolik”, navodi analitičar Torbjorn Soltvedt.

S druge strane priče o Jemenu stoji Iran koji ima drugačije ideje muslimanskog svijeta u poređenju s Arabijom. Saudijski režim kroz čitav tok sukoba tvrdi da je glavna prepreka miru Iran te da iransko djelovanje onemogućava rješenje krize. Iran vjeruje da SAD iskorištavaju muslimanski svijet, te podržava druge šiitske muslimanske grupe, u slučaju Jemena Hute, koje i naoružava. Međunarodna zajednica i EU ne ulaze u odnose Saudiije i Irana, ali apeluju na smirivanje sukoba usred humanitarne krize i stradanja civila koje porede sa ratnim zločinima.

“Sukobljene strane moraju poduzeti sve mjere kako bi provjerile jesu li ciljevi doista vojni i obustaviti napad ako postane očito da cilj nije vojni ili da bi napad bio nerazmjeran. Nepoštivanje načela razlikovanja i proporcionalnosti moglo bi dovesti do ratnih zločina”, poručila je glasnogovornica OHCHR-a Ravina Shamdasani.

Evropska unija je više bila usmjerena na Siriju nego na Jemen, posebno zbog pitanja migranata koji su z Sirije migrirali u EU, što nije slučaj s onim iz Jemena. Jemenski narod migrira, ali u druge dijelove svoje zemlje. SAD, ali i pojedine zemlje Evrope imaju udio, prije svega ekonomski, u jemenskom ratu jer naoružavaju Saudijsku Arabiju, tako da u ovom kao i u svakom drugom ratu nije pitanje civila, nego velikih koji prebijaju dugove preko malih i traže uticaje u manjim da bi imali više uticaja na velike, odnosno, veće od njih.

federalna.ba