Prilog Mirande Fejzagić

Vijeće za opšte poslove EU odobrilo kandidatski status za BiH

Vijeće za opšte poslove Evropske unije odobrilo je kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. Odluku još treba da potvrdi i Evropsko vijeće, odnosno, šefovi država članica Unije na sastanku zakazanom za četvrtak. Međutim, kada odluka bude i potvrđena, nastupa težak period rada i kompromisa za bh. političare.

Ministri nadležni za evropska pitanja usvojili su zaključke, u kojima su preporučili Evropskom vijeću da odobri kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. U dokumentu je navedeno da u trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom evropskom putu. Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji:

„Sada bi trebalo prenijeti dobru vijest građanima Bosne i Hercegovine, da Evropska unija ispunjava svoj dio posla. Sada je na Bosni i Hercegovini da ispuni svoj dio posla.“

Naime, nakon potvrde ove odluke na sastanku 15. decembra, Bosnu i Hercegovinu čeka ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju, identifikovanih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo, koje je Vijeće usvojilo 2019. godine. To će biti dug proces, ali za početak, od Bosne i Hercegovine se očekuje ispunjavanje osam određenih uslova, kaže Haris Plakalo iz Evropskog pokreta Bosne i Hercegovine:

„Nama ostaju svi prioriteti. Ostaju nam one tačke iz preporuke koju smo dobili kada je Evropska komisija zvanično i preporučila taj status kandidata za Bosnu i Hercegovinu u toku prošlog mjeseca. Prije svega, tu se mora žurno raditi na usvajanju zakona o sudovima unutar BiH, izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o VSTV-u, donošenje strategija vezanih za migracije, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, zakonu o sprečavanju sukoba interesa kao vrlo bitnom zakonu u tom segmentu. Dakle, svi oni elementi koji su zaista izvedivi i nisu toliko kompleksni kao svih 14 prioriteta, jer upravo ovih osam tačaka, koje su izvedene su manje neki zahtjevni elementi od onih 14, gdje će zaista trebati puna politička saglasnost i kompromis.“

Pored navedenog, prioriteti također uključuju unapređenje rada na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila. Biće potrebno osigurati zabranu torture, uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o evropskim pitanjima, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine Evropske unije.

U Briselu su i dalje skeptični u pogledu koncenzusa u Bosni i Hercegovini u pogledu ispunjavanja ovih uslova. Politički analitičar Tobi Vogel kaže da je to neophodno, među ostalim, i zbog masovnog odliva stanovništva, posebno mladih:

„To je potraga za onim što većina mojih prijatelja zove normalan život. To ne znači samo ekonomske prilike, to također znači osjećaj da se vaš glas čuje, da ste dio zajednice, da su vaši političari pouzdani i tako dalje. To se neće promijeniti dobijanjem kandidatskog statusa. Kandidatski status, kad bude zvanično dodijeljen, biće važan signal, ali nakon toga biće potrebna velika reforma, a ja nisam sasvim siguran da će vlasti, koje će proizaći iz Opštih izbora, biti spremne da provedu te reforme.“

Međutim, čak i ako bi bilo konsenzusa, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adi Ćerimagić je skeptičan, jer su toku procesi unutar same Evropske unije, interne reforme, koje bi mogle dodatno usporiti cijeli proces:

„Vidimo, zbog različitih pozicija unutar same Evropske unije, da te interne reforme ne idu i to znači da priča o povratku politike proširenja i zemljama zapadnog Balkana u Evropskoj uniji ovisi o nečemu što je izvan moći samih zemalja zapadnog Balkana.“

No, uprkos tome, predsjednik Panevropske unije BiH i bivši šef Misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji Osman Topčagić smatra da treba nastaviti provođenje reformi i ispunjavanje svih uslova potrebnih za otvaranje pregovora, jer time se mijenja samo društvo, a država postaje bliža evropskim standardima.