Većina u Evropskom parlamentu glasala za izmjene Lisabonskog ugovora

Evropski parlament je neznatnom većinom u srijedu podržao prijedlog za reformu sporazuma EU, što je pokrenulo formalni zahtjev šefovima država da glasaju o tome da li da otvore reformsku konvenciju Evropske unije, prenosi portal Euractiv. 

I manje i veće podjele oko sadržaja prijedloga i dalje su prisutne među svim političkim grupama u Evropskom parlamentu, posebno u Evropskoj narodnoj stranci (EPP), što je rezultiralo podijeljenim konačnim glasanjem među strankama desnog centra. 

Institucije EU su posljednji put reformirale ugovore 2009. godine, što je rezultiralo usvajanjem Lisabonskog ugovora.

Lisabonski ugovor izmijenio je mnoge aspekte tehničkog i birokratskog funkcioniranja Unije, na primjer, čineći Evropski parlament punim suzakonodavacem, stavljajući više područja politike na glasanje kvalificirane većine u Vijeću EU, Evropsko vijeće postalo je institucija Evropske unije, i uveo je poziciju visokog predstavnika za vanjsku politiku Evropske unije.

Pozivi na ponovno otvaranje konvencije idu ruku pod ruku s napretkom u reformama proširenja EU i mogućim pristupanjem Ukrajine, Moldavije i zapadnog Balkana.

Na konferenciji za novinare nakon glasanja u srijedu, svi izvjestitelji na ovom predmetu– Guy Verhofstaft, Sven Simon, Gabriele Bischoff, Daniel Freund i Helmut Scholz (koji dolaze iz liberala, desnog centra, socijalista i grupe Zelenih) predstavili su glasanje za prijedlog kao dobar korak naprijed građanima Evropske unije.

- Obećali smo našim građanima da ćemo dati ambiciozan prijedlog reforme, a posebno u pitanjima politike, i to smo ispunili - rekao je Bischoff.

Nakon podržanog prijedloga na plenarnoj sjednici, Evropski parlament je obavijestio špansko predsjedništvo EU o zahtjevu za otvaranjem konvencije za reformu ugovora.

Još ne postoji jasan sastav konvencije, ali će je, generalno gledano, činiti predstavnici EU, kao i nacionalne vlade i parlamenti.

Nakon obavještenja, špansko predsjedništvo mora proslijediti zahtjev Evropskom vijeću da se na dnevni red sljedećeg samita (koji će se održati sredinom decembra) glasa o tome hoće li se konvencija otvoriti ili ne.

Prema ovim procedurama, šefovi država će glasati o konvenciji prostom većinom.

Kada konvencija bude otvorena, počet će rasprava o tome kako reformirati ugovore, a detaljan prijedlog Evropskog parlamenta bit će dio rasprave. Svaka odluka o reformama će se tada donijeti konsenzusom među članovima konvencije.

Tokom plenarne debate o tom pitanju u utorak (21. novembra), špansko predsjedništvo je poručilo poslanicima EP da će Evropskom vijeću proslijediti zahtjev da se glasanje stavi na dnevni red za decembar.

Izvještaj o reformi Lisabonskog ugovora rezultat je Konferencije o budućnosti Evrope, jednogodišnjeg eksperimenta participativne demokratije na nivou EU, koji je sproveden između 2021. i 2022. godine.

U tom procesu, građani EU, nasumično izabrani širom kontinenta, imali su priliku da direktno doprinesu kreiranju politike EU i daju preporuke.

Poslanici EP su od tada uzimali u razmatranje zahtjeve građana, od kojih neki zahtijevaju promjenu pravila i nadležnosti EU.

Konkretno, zakonodavci EU traže da se Evropskoj uniji daju veće ovlasti po pitanju „ekoloških pitanja, kao i zajednička ovlaštenja EU u sljedećim oblastima koje su trenutno u isključivoj nadležnosti država članica: javno zdravlje (naročito prekogranične prijetnje po zdravlje i uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava), civilna zaštita, industrija i obrazovanje“, objašnjava se u saopćenju za javnost o tom pitanju.

- Postojeća zajednička ovlaštenja treba dalje razvijati u oblastima energetike, vanjskih poslova, vanjske sigurnosti i odbrane, politike vanjskih granica i prekogranične infrastrukture - dodaje se.

Cijeli izvještaj stavljen je na glasanje nakon podjeljenog mišljenja među grupama desnog centra. Na pitanje zašto je EPP glasala na tako heterogen način, izvjestilac EPP-a Sven Simon rekao je novinarima da postoje “razlike” među državnim delegacijama, dok ostali europarlamentarci u grupi smatraju da reforma “ne dolazi u pravom trenutku”.

Uoči glasanja, predsjednik EPP-a Manfred Weber rekao je za Euractiv da podjele po tom pitanju i dalje postoje u vezi sa sadržajem reforme.​

federalna.ba/Fena