Večernji list: 100 kilograma pšenice u Hrvatskoj košta kao pet kugli sladoleda
(Izvor: Ilustracija)

Večernji list: 100 kilograma pšenice u Hrvatskoj košta kao pet kugli sladoleda

U Hrvatskoj je ratarima voda došla do grla i nije jasno šta će se dogoditi ako vlada ne ispuni neke njihove zahtjeve, a u kakvoj su situaciji najbolje pokazuje činjenica da 100 kilograma pšenice košta kao pet kugli sladoleda, piše danas zagrebački Večernji list.

Ne samo da ovoga ljeta neće ništa zaraditi, prinosi su više nego upola manji nego lani, kvalitet pšenice lošiji, a za sto kilograma otkupljivači im nude koliko u ovom trenutku na jadranskoj obali košta pet kugli sladoleda ili banana-split. Jedna obična kifla u pekari košta koliko i četiri kilograma pšenice, a na moru čak i kao osam kilograma, upozoravaju poljoprivrednici.

"Nijedan poljoprivrednik nije glupav ni tulav da ne može računati do deset, a onaj ko zna, najesen neće sijati jer poljoprivreda nije politika, nego proizvodnja hrane. Žetva znači hljeb za sav narod, a iako sadašnja svjetska zbivanja, rat, idu na ruku ukrajinskoj pšenici, nje iduće godine možda neće biti. Možda ni ruske. A što ćemo tada?", pita član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić.

Prema njegovim riječima, da su vlasti prošle jeseni slušale ratare, omogućile im da dođu do jeftinijeg đubriva ili sjemena, danas bi se pomirili s podbačajem žetve i vremenske bi neprilike smatrali višom silom. Ali država ih je iznevjerila i jesenas, a i sada. Pred bankrotom su, kaže Vrakić.

Prvo je đubrivu cijena dva puta išla gore, dok ih je kilogram sjemenske pšenice, umjesto nekadašnja dva, koštao koliko šest-sedam kilograma merkantilne. Razgovarali su s vladom, ali nije se ništa preduzelo, a otkupljivači im sada nude svega 160 eura za tonu, a na mađarskoj se berzi plaća i 230 do 240 eura.

Kao jedna od mjera kojima bi Vlada gasila požar spominju se 3,3 milijuna eura, koliko se očekuje od Evropske komisije zbog ukrajinske krize, a država bi ih "podebljala" do maksimalno dopuštenih 10 miliona eura bespovratne pomoći.

Izvor Večernjeg lista iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se razmatra i nekoliko drugih mjera, kao što su osiguranje obrtnih sredstava putem kontinuiteta finansijskih instrumenata ili sufinansiranjem kamatnih stopa, eventualna suspenzija obaveza zbog uticaja agresije na Ukrajinu i tržišnih poremećaja, elementarnih nepogoda i slično.

Razmatra se i ranija isplata avansa te prebacivanje 15 odsto sredstava iz programa ruralnog razvoja u prvi stup zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP), koji podrazumijeva direktne isplate poljoprivrednicima.

Kupci u Hrvatskoj otkupljuju pšenicu za oko 160 eura po toni, a u Mađarskoj je na berzi od 230 do 240 eura.

federalna.ba/Beta

ratari Hrvatska pšenica