Varhelji u Sarajevu: Usvajanje državnog budžeta uvjet za prvu tranšu iz Plana rasta

U Sarajevu je održan Treći politički forum na visokom nivou o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine kojim su kopredsjedavali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi).

Razgovarano je o ključnim prioritetima u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Uniji, nakon što je Evropsko vijeće u martu donijelo odluku o otvaranju pregovora s našom zemljom.

Treći politički forum i dolazak Olivera Varheljija desio se možda u najlošijem trenutku u Bosni i Hercegovini. Mjesecima se ne donose zakoni, ključne reforme koje je zadala Evropska komisija i dalje su na čekanju, a bh. političari nisu uspjeli ispuniti uslove koji su im postavljeni kada je BiH dobila uslovni pregovarački status u martu. Također, Evropska komisija je odlučila da u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan Bosni i Hercegovini do kraja juna odobri milijardu i osam stotina miliona eura, međutim jasno je naznačeno da će se to desiti jedino ako prethodno bude usvojen državni budžet. Ipak, bez obzira na sve, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto bila je optimistična.

„Želim reći kako je naše opredjeljenje da iz ove situacije svi zajedno nađemo načina da nastavimo provoditi preostale reforme. Ne smijemo ni na kakav način dozvoliti da dođemo do zastoja ni na koji način. Znam i svjesna sam da postoji jako puno izazova.“

Predsjedavajuća Krišto za trenutni zastoj u donošenju zakona okrivila je visokog predstavnika u BiH i OHR.

„Mi danas imamo situaciju koja je izazvana ničim od strane

OHR-a, nametanjem Izbornog zakona BiH koji je doveo u pitanje kako funkcionisanje parlamentarne većine na razini BiH, tako i donošenje odluka kroz te institucije.“ 

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji bio je jasan, potrebno je da BiH ispuni osam koraka prema odluci Evropskog vijeća iz marta i da ubrza reforme. Istakao je da BiH "mora isporučiti ono što se traži, a da će vrata Evropske unije ostati otvorena". Kako je rekao, sve institucije trebaju raditi na primijeni uslova iz Plana rasta, ali je i naznačio prvo budžet, a potom tranša novca.

„Jasno je koja su četiri ključna zakona koja je potrebno usvojiti i o njima smo detaljno govorili. Govorim o zakonu o sudovima, izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom tužilačkom vijeću, o zakonu o zaštiti ličnih podataka te o zakonu o graničnoj kontroli. Dakle, to su koraci koji su nama potrebni, koji će nam omogućiti iskorak u narednu fazu. A naredna faza je odobrenje takozvanog pregovaračkog okvira od Vijeća, koje je zapravo prvi korak u otvaranju pregovora.“

Evropski komesar za proširenje razgovarao je i sa liderima političkih stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou. Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković i SNSD-a Milorad Dodik:

Konaković: „Nažalost, u Bosni i Hercegovini zbog nekih političkih zapleta izgubili smo onaj zamah evropskih integracija.“

Dodik: „Visoko podignuti zahtjevi od strane Evropske unije ovu zemlju su doveli do totalnog debakla. Veoma ćemo teško ići dalje. Ne radi Ustavni sud, ne radi Dom naroda i nije usvojen budžet.“

Pored ovoga, treba podsjetiti da su izbori za Evropski parlament 9. juna i time završava ovaj sastav Evropske komisije što, kako smatraju analitičari, Bosni i Hercegovini ne ide na ruku. Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

„Sada ćemo sačekati konstituisanje novog saziva nakon završenih izbora za Evropski parlament. A već sada vidimo mnoge promjene unutar mnogih zemalja Unije, gdje dolaze krajnje desničarske političke opcije i mislim da će to tek predstavljati problem za daljnje proširenje i politiku proširenja Evropske unije, a samim tim i za Bosnu i Hercegovinu.“  

A bez obzira na to ko bude činio većinu u Evropskom parlamentu, Hrvatska ostaje prijatelj Bosne i Hercegovine, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska je tu glavni prijatelj, zagovaratelj. Ona zemlja koja će uvijek dići glas u interesu Bosne i Hercegovine i svih njenih konstitutivnih naroda na putu prema Evropskoj uniji.“

Evropski put naše države za sve bh. političare je neupitan, međutim ne može a da se ne primijeti da su posljednje dvije godine nagrađivani, iako nisu ispunjavali ni minimalne uslove koje je Evropska unija tražila od njih. U ovom trenutku zbog nerada bh. političara naša država bi mogla ostati bez velikog iznosa novca, a, prema svemu sudeći, uslovni pregovarački status ostaje do daljnjeg uslovni zbog neispunjavanja zadatih reformi. Evropska vrata otvorena su Bosni i Hercegovini, ali je za dalje potrebna pojačana posvećenost, bez dnevnih razmirica.