Uz intervenciju Američke ambasade, usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji – slijedi restruktuiranje BH Gasa
Zakon o Južnoj interkonekciji već godinama je predmet političkog sporenja. Iako je prijedlog ovog zakona u Zastupničkom domu bio usvojen još 2021. godine, nikada nije stigao do Doma naroda.
Stručnjaci kažu da je ovo strateški važan projekat jer omogućava gradnju novog dovoda i novog izvora gasa za BiH, koja je trenutno ovisna samo o ruskom gasu. Zakon je dobio većinsku podršku zastupnika uz direktno uplitanje američkog ambasadora Majkla Marfija (Michael Murphy) koji je čak i tokom sjednice intervenirao. Zastupnici HDZ-a su bili protiv da Južna interkonekcija uopće bude na dnevnom redu sjednice. Zaprijetili su i koalicionim partnerima – strankama Trojke da će preispitati sve buduće odnose. Lider stranke Dragan Čović insistira na dejtonskim načelima:
„Razumijem interes bošnjačkog naroda, političkih stranaka, to se idealno poklopilo. I oni koji nisu očekivali sad vjeruju da su kroz ovo dobili jednu investiciju od nekih 150 možda i 200 km plinofikacije kroz Hercegovinu, vrijednosti 500 do 600 milijuna, da iz Sarajeva upravljuju s njom. To nije način kako se radi, mi ne smijemo narušiti dejtonske principe. Energetska struktura je vrlo jasno podijeljena u BiH i čini jednu sintezu tri sustava. Sad netko pokušava na mala vrata otvoriti pod krinkom, ne znam ni ja kakvih, strateških interesa. Nema većeg strateškog interesa za Hrvate u BiH pa i za BiH od ovog plinovoda. Ali on mora biti napravljen na načelima kakva su dejtonska načela, s jasnim podjelama nadležnosti po Ustavu. To je ono što zagovaramo, nikako neke podvale tipa da radimo za korist nekoga drugog.“
U Čovićevim porukama sadržana je namjera da bude formirana nova kompanija sa sjedištem u Mostaru koja će biti pod kontrolom HDZ-a, poput Elektroprivrede HZ/HB. Međutim, to je osujetio američki ambasador, optuživši lidera HDZ-a da radi protiv interesa Hrvata i BiH. Majkl Marfi ponovio je da je strateški cilj novog plinovoda da BiH ne bude ovisna o ruskom gasu:
„Saznali smo da je izloženost ruskoj ucjeni kontrolom isporuke energije loša i da oni koriste svoju kontrolu nad plinom i drugim energentima za podmićivanje i političko zastrašivanje. Mi ne želimo da se to dogodi našim prijateljima i ne želimo to za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo vrlo jasno i glasno govorili o opstrukciji te Južne interkonekcije od Dragana Čovića. Zabrinut je za Hrvate koji žive u Hercegovini, traži firmu koju želi kontrolirati samo radi lične političke i ekonomske koristi da bi nagradio prijatelje i kaznio neprijatelje. Na taj način on zapravo blokira ovaj projekat.“
U parlamentarnim klupama vodila se žestoka borba kako pridobiti ostale stranke sa hrvatskim predznakom da glasaju za zakon. Dogovor je bio da te stranke predlože zaključke koje će prihvatiti većina.
Međutim, SDP se premišljao da li da ih podrži, ali, nakon intervencije američkog ambasadora, pristali su. Međutim, HDZ 90 je odustao pa je na kraju zaključak predložio zastupnik HSS-a Mario Karamatić. Predlaže se restruktuiranje kompanije BH Gas. Šta to znači, za Federalni radio pojašnjava bivši direktor BH Gasa Almi Bečarević:
„Što se tiče samog Zaključka, on znači prijem u Upravu i Nadzorni odbor predstavnika hrvatskog naroda. Sad iz kojeg bloka će to doći, da li iz Devedesetke ili iz originalnog HDZ-a, to će se vjerovatno naknadno odlučiti. Ali etnička podjela je ušla na ovaj način i u firmu i u ovaj dio, da tako kažem, koji kontroliše ovaj, recimo, federalni dio. Da li je to dobro ili loše rješenje, pokazat će vrijeme, ali uglavnom će se sada brojati krvna zrnca što se tiče uprave i nadzornog odbora u kompaniji.“
Zakon treba doći na Dom naroda najkasnije za 75 dana, što je regulirano odlukama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit da bi ubrzao rad Parlamenta. Ne treba zaboraviti i da se nakon sastanka američkog ambasadora Majkla Marfija sa šefovima klubova zastupnika u Federalnom parlamentu pojavio rok do kraja godine za potpuno usvajanje Zakona.