Utvrditi što kvalitetniji tekst zakona kao sveobuhvatan okvir zaštite žrtava nasilja u porodici
Na dnevnom redu današnje redovne sjednice Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koju održava zajedno sa Gender centrom FBiH i uz podršku brojnih nevladinih organizacija, nalazi se Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici – nastavak parlamentarne procedure i izrada prijedloga, te izmjene i dopune Krivičnog zakona u FBiH.
Komisija je stava da je potrebno hitno nastaviti parlamentarnu proceduru utvrđivanja prijedloga ovih zakona, koji će dati sveobuhvatan okvir za zaštitu žrtava i adekvatne kazne za počinitelje nasilja, u vremenu kada svjedočimo sve češćim i brutalnijim oblicima nasilja u porodici i društvu.
Cilj Komisije je doći do što kvalitetnijeg teksta zakona u čijoj izradi bi učestvovali parlamentarci, vladin i nevladin sektor.
Predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Alma Kratina kazala je da je na sjednicu pozvana izvršna vlast, nevladine organizacije, ured ombudsmana u saradnji sa Gender centrom, s nakanom da se suštinski razgovara o hodogramu koji treba napraviti da bi se što prije u parlamentarnoj proceduri našao novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kroz koji će žrtve nasilja dobiti adekvatan pravni okvir u skladu sa Istanbulskom konvencijom, ali i da se konačno riješi i pitanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona.
- Vi znate da u parlamentarnoj proceduri već imamo nekoliko inicijativa za izmjene krivičnog zakona i mi smo danas odlučili da svi akteri koji su nadležni ovdje, a to posebno očekujemo od Vlade Federacije, parlamenta, uključe da se što prije dođe do izmjena Krivičnog zakona kroz koji će se adekvatno kazniti nasilnici, s obzirom da sve govori o tome da su kazne preblage – kazala je Kratina.
Direktorica Gender centra Ana Vuković napominje da Gender centar usko surađuje sa Komisijom za ravnopravnost polova i nada se da će današnji sastanak dati neke odgovore i zaključke, ne samo da oni budu na papiru, nego da organi vlasti promptno djeluju kada je legislativa u pitanju.
- Ja moram reći kao direktorica Gender centra, da naša zakonska legislativa vezana za rodno zasnovano nasilje i nasilje u obitelji nije tako loša. Ona je relativno dobra, ali normalno može se i poboljšati. Nadam se sada da će ovim novim zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji biti popravljen tekst zakona, odnosno donijet ćemo novi. Ministar pravde je zakazao sastanak 29. ovog mjeseca, gdje će ekspertni tim, koji će biti sastavljen od svih relevantnih čimbenika, razmotriti ovaj zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, jer koliko znamo, ima dosta sugestija, primjedbi. Gender centar između ostalog je dao svoje sugestije na taj zakon i mislim da će sinergija između svih nas uroditi plodom i da će taj zakon na kraju ustvari doći u parlamentarnu proceduru, što ja osobno jako želim. Znamo da ima novih inicijativa za izmjene i dopune kaznenog zakona, čuli smo i da je neki novi kazneni zakon u proceduri, a ovaj sastanak će možda razjasniti neke stvari – izjavila je Vuković.
Direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović podsjetila je da je jedna od žrtava femicida u BiH imala 350 prijava nasilja i niko nije reagovao.
- Dakle, ako odete u dom zdravlja i tamo nađete ljekara koji vašu povredu, za koju vi kažete da ju je nanio supruga, a doktor napiše da je učinilo treće lice, šta to znači? Naglašavamo da je femicid koji se desio zadnji put ustvari 20. žrtva u zadnje dvije godine. Mi ne znamo šta se dešava sa zakonom o zaštiti od nasilja koji je prošao parlamentarnu proceduru, usvojen na dva parlamenta, otišao u javnu raspravu i sad se vraća. Obaveza je bila da se dakle taj zakon uskladi sa Istanbulskom konvencijom. Tim novim nacrtom koji je usvojen, svi članovi tog zakona su usklađeni sa Istanbulskom konvencijom – kazala je.
Napominje da je povjerenje žrtava u sistem poljuljano, te da je prema istraživanju OSCE-a 85 posto žrtava reklo da oni nemaju povjerenja u sistem.
- Dakle, i ovo malo povjerenja u sistem što ima će se urušiti, ako podhitno ne preuzmemo jedinstvene strateške korake i u pogledu zakona o zaštiti od nasilja i u pogledu izmjena i dopuna krivičnog zakona. Moram da kažem da je posljedica svega ovoga da mi u sigurnim kućama imamo na desetine poziva telefonskih, ali također da imamo smanjen broj žrtava koje se opredjeljuju da direktno prijave nasilje, jer se ne osjećaju zaštićenim – dodala je Mujezinović.
Potpredsjednik FBiH Igor Stojanović ističe da je nakon nemilih događaja u BiH i zemljama regije jasno da zemlje u regionu nemaju kvalitetan sistem u kojem bi se ljudi osjećali sigurni. Kako je kazao, pokrenuo je inicijativu na koju je Ministarstvo pravde odmah reagovalo i predložilo vladi osnivanje komisije koja bi trebala raditi na izmjenama zakona.
- Današnji sastanak je faktički drugi korak gdje će se izvršna i zakonodavna vlast ujediniti, doći do konačnog rješenja bez ikakvih političkih razloga, da popravimo stanje i da pronađemo gdje su to greške u sistemu, zbog čega se ovakve stvari dešavaju. Vrlo je jasno da treba poboljšati određena zakonska rješenja, ali da je možda i veći problem u praksi, u ljudima koji provode sve one mjere. I naravno mi ćemo danas okupiti i nevladin sektor, udruženja koja se bave različitim pitanjima, kao i vladu i sva četiri ministarstva koji će dati svoja mišljenja i na zakone i na samu praksu i na taj način ćemo pokušati popraviti cijeli sistem. I to je po meni jedino institucionalno, jedino ono što može donijeti neki cilj u kojem će se građani BiH osjećati sigurno, što je konačni cilj – ističe Stojanović.
On smatra da bi pod broj jedan trebalo povećati kazne i isključiti iz društva povratnike u zločinima i nasilnike, te na taj način povećati generalnu sigurnost u društvu. Dodao je da ga raduje institucionalno uključenje u ovaj problem što bi moglo dovesti do konačnog popravljanja cijelog sistema.
federalna.ba/Fena