Ustavni stručnjaci: Ustavni sud u svojoj praksi proglasio se nadležnim da preispituje ustavnost odluka visokog predstavnika

Nakon što je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), postavlja se pitanje da li Ustavni sud može preispitivati odluke visokog predstavnika. Pravni eksperti, uglavnom, dijele mišljenje da može jer su nametnute odluke postale sastavni dio Izbornog zakona. Također, smatraju i da su pojedine odluke neustavne poput one da se za formiranje izvršne i zakonodavne vlasti koriste oba popisa, iz 2013. i 1991. godine.

Ustavni sud BiH ima nadležnost i pravo da ocjenjuje odluke visokog predstavnika i to ne bi bio prvi put. Potpredsjednik Federacije Milan Dunović za Federalni radio podsjeća da je Ustavni sud već jednom odlučivao u vezi s odlukom visokog predstavnika o Statutu Grada Mostara. Ono što je sada problematično jeste da nametnutim odlukama visoki predstavnik nije otklonio niti jednu od postojećih blokada u Federaciji niti je implementirao presudu po apelaciji Željka Komšića, koju je Ustavni sud BiH donio 2015. godine. Tom odlukom je navedeno da je neustavno imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika u oba entiteta, jer je onemogućeno građanima koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda da budu birani. Druga problematična odluka je ta da se koriste dva različita popisa za formiranje izvršne i zakonodavne vlasti.

„Problematično je to što će visoki predstavnik koristiti popis iz 2013. godine, za delegiranje delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta Federacije, a istovremeno se imenovanje Vlade Federacije nastavlja po staroj proceduri koja propisuje popis iz 91. godine. Neustavno je što se koristi popis iz 2013, a eksplicitno je navedeno da se mora koristiti popis iz 91, do implementacije Aneksa 7“, kaže Dunović.

„Postavlja se pitanje da li je visoki predstavnik ovom odlukom rekao da je Aneks 7 – povratak svih na svoje, implementiran. Ako jeste, onda i imenovanje vlade mora biti izvršeno prema popisu iz 2013. godine, ako nije implementiran onda je ovo elementarno neznanje prilikom donošenja odluka i pogodovanje jednoj stranci u ovom slučaju HDZ-u“, dodaje Dunović.

Kada su klubovi konstitutivnih naroda imali 17 delegata, Klub Ostalih 7, bilo je neophodno 6 delegata iz jednog naroda za imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije. Sada su klubovi povećani na 23 delegata i potrebno je 11 za imenovanje.

„Dovodi se HDZ u poziciju da na narednim izborima apsolutno ne moraju imati nijednog kandidata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije, a bili bi dio vlasti jer im je dovoljno dobar rezultat u kantonalnim skupštinama. Prilikom delegiranja u Dom naroda imat će tih 11 od 23 ruke u Klubu Hrvata i bez HDZ-a se ne bi mogao imenovati predsjednik i potpredsjednici Federacije, a u Predstavničkom domu da nemaju nijednu ruku. Građanima je oduzeto, ukradeno demokratsko pravo tako da njihov glas za  Parlament Federacije postaje potpuno nebitan“, kaže Dunović.

Za Željka Komšića sporna je i formula 1, 3, 5, 7, 9… što je zapravo Sent-Lagijeva metoda za dodjelu mandata koja služi za izračun količnika ili koeficijenta brojnosti delegata u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije.

„U tom novom sistemu, građani Bosne i Hercegovine, kao osobe imali bi veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta“, navedeno je u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

Profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić za Federalni radio pojašnjava tu formulu koja se, kaže i prije koristila:

„Tu se broj dobivenih glasova pojedine stranke ili pojedinca dijeli sa 1, 2, 3, 4 itd., i najveći količnici dobivaju mandat, to je jedna matematička metoda i ona sama po sebi nije sporna i postoje načini da se ta metoda primijeni korektno. Ona odražava proporcionalnu predstavljenost. Ako imamo 20 osoba i 10 osoba onda tih 20 osoba mora predstavljati 2 puta više ljudi nego 10 osoba.“ 

Za profesora Pobrića Ustavni sud je nadležan da preispituje odluke visokog predstavnika jer su one postale sastavni dio Izbornog zakona. I pravni stručnjak Nedim Ademović kaže da visoki predstavnik prema aneksu 10, Dejtonskog mirovnog sporazuma ima pravo da intervenira kada smatra da postoje prepreke u funkcioniranju ustavno pravnog poretka koje domaće vlasti ne mogu otkloniti. Ovlasti visokog predstavnika ne mogu se preispitivati, ali mogu meritorna rješenja u njegovim odlukama.

„Ustavni sud u svojoj praksi, koja je duga već dvije decenije, proglasio se nadležnim da preispituje ustavnost svih odluka visokog predstavnika, naravno, uvjet je da visoki predstavnik u svojoj odluci, koju nameće, propiše nešto što ima veze s Ustavom BiH“, kaže Ademović.

Uz zahtjev za ocjenu ustavnosti nametnutih odluka visokog predstavnika, Komšić traži i privremenu mjeru kao i slanje odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i donese odluku.