USK-u nedostaje ljekara i medicinskih tehničara, sve manje interesa za specijalizacije

Sve slabosti zdravstvenog sistema u našoj zemlji došle su do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. U BiH nedostaje veliki broj ljekara i medicinskih tehničara, a s ovim problemom nosi se i Kantonalna bolnica u Bihaću.

Mladi ljekari koji nakon sticanja iskustva u praksi trebaju preuzeti odgovornost u zdravstvenoj ustanovi, nerijetko napuštaju zemlju, a dodatni problem predstavlja i slab interes za pojedine specijalizacije, a što je posebno došlo do izražaja u vrijeme pandemije.

U Kantonalnoj bolnici u Bihaću trenutno je zaposleno 180 ljekara. Od toga 120 specijalista i supspecijalista, a ostalo su ljekari opće prakse. Iz menadžmenta bolnice tvrde da je ovo nedovoljan broj ljekara, a koji su i nosici timova, te da će ove godine upustiti zahtjev Ministarstvu zdravstva za sistematizaciju i proširenje medicinskog kadra.

„Korona nam je pokazala gdje se trenutno nalazimo, ne možemo mi funkcionirati sa četiri specijalista infektologa, sa četiri specijalista pulmologa, sa dva neurokirurga, mi moramo razmišljati i širiti ovu ustanovu“, ističe Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice u Bihaću.

Jedan od problema u bolnici u Bihaću je i slab interes za pojedine specijalizacije, a pogotovo za one koje dugo traju.

„Mi nemamo neurokirurga, mi imamo dva neurokirurga, jedan ide iduće godine u penziju, ostajemo na jednom, a specijalizacija traje sedam godina“, dodaje Havić.

Za manje atraktivne specijalizacije, ali jako bitne za zdravstveni sistem, ljekarima bi se trebale dati određene benificije i uslovi kako bi se osjećali sigurnije i zadovoljnije obavljali svoj posao, kažu iz sindikata.

„Naravno da je najbolja varijanta ukoliko neko dobije specijalizaciju za koju pokazuje interes, ali moramo se voditi i o interesu zajednice“, kaže Amir Rekić, predsjednik Sindikata ljekara Kantonalne bolnice.

„Trebao bih reći da sam imao sreću i razumijevanje od naše uprave i da sam dobio specijalizaciju koju sam želio“, dodao je Mirza Babić, ljekar u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.

Unsko-sanski kanton je od najbližeg Kliničkog centra udaljen 330 kilometara, zbog čega je i nužno osnažiti Kantonalnu bolnicu u Bihaću. Prvi korak svakako je jačanje ljudskih resursa, odnosno ulaganje u ljekare koji još uvijek žele ostati u Bosni i Hercegovini.

federalna.ba/Dalila Vojniković