Radna snaga odlazi u zemlje EU, rijetki primjeri onih koji se vrate
Pozanto je da iz Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri izvozimo radnu snagu i to iz svih oblasti. Činjenica je da nedostaje kvalifikovanih radnika, prekvalifikacija nije besplatna, ali svijetlih primjera ima. Iako zvuče nestvarno - neki radnici se vraćaju u Bosni i Hercegovini jer, kažu, nije velika razlika.
Šemsudin Balić iz Bihaća vratio se iz inostranstva, gdje je živio 15 godina, i već pet mjeseci radi u privatnoj firmi koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija. Kaže da je zadovoljan platom i uslovima rada:
“U ovoj situaciji za mene je isto, ili tamo ili ovdje, što se tiče financijeske strane. Ko zna nešto raditi može i ovdje zaraditi skoro istu platu kao i tamo. A druga stvar - kod kuće si. I da je manja plata, kod kuće si.”
Da ima radnika koji se vraćaju iz inostranstva potvrđuje i Fadil Čavkić, vlasnik firme u kojoj je zaposlen Šemsudin Balić. Međutim, kaže, teško je pronaći kvalifikovane radnike.
“Skoro nemoguće. Nemamo radnika, kvalifikovane radne snage, na našem području više nema. Svaki radnik kojeg dovedemo u firmu mora proći edukaciju. Prvo da nauči uopće kako se kreće kroz firmu, jer većinom su to ljudi koji nisu nikad radili nigdje. To je, stvarno, proces... muka.”
Već godinama unutar Službe za zapošljavanje USK-a postoji Centar za stručno osposobljavanje, odnosno prekvalifikacija za zidare, tesare, keramičare i zavarivače.
“Osobe koje se nalaze kod nas na evidenciji plaćaju mali iznos svoje prekvalifikacije - 200 KM. Osobe koje dolaze, a nisu na našoj evidenciji, plaćaju tu prekvalifikaciju 400 KM”, navodi Nedžad Veladžić, v. d. direktora Službe za zapošljavanje USK-a.
Nadu da će ponovo pronaći posao u svojoj struci Zlatko Mahmutović, koji je na birou od 2016. godine, već je davno izgubio.
“Bio sam tehnološki višak u firmi. Nema više posla. Inače sam po struci mljekarski tehničar, radio sam u mljekari”, priča nam on.
“Imamo situaciju da nedostaje građevinskih radnika, tokom turističke sezone radnika u ugostiteljskom sektoru i svakako u proizvodnim kapacitetima”, ističe Veladžić.
Iako se pojedini radnici vraćaju iz inostranstva, ipak je sve veći broj onih koji nakon što steknu određeno radno iskustvo odlaze u zemlje Evropske unije.
federalna.ba