Usaglašen konačni tekst rezolucije o Srebrenici

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saopštio je da je usaglašen konačni tekst rezolucije o Srebrenici koja bi se 23. maja trebala razmatrati na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Iako je tekst rezolucije u većoj mjeri bio i ranije usaglašen, ono što se posljednjih dana razmatralo u okviru određenih izmjena jesu amandmani Crne Gore koje je Vlada ove susjedne zemlje najavila prije nekoliko dana, a koji su u velikoj mjeri i implementirani u sam tekst rezolucije.

Usaglašen je konačni tekst rezolucije o genocidu u Srebrenici s uvrštenim prvim amandmanom Crne Gore i još jednim dodatkom, koji su sada sastavni dio rezolucije. Objavio je kasno sinoć na društvenoj mreži Iks Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama:

„Prvi amandman izbija argumente lažnim patriotima, koji promovišu nepostojeću krivicu 'genocidnih naroda', dok drugi ukazuje na jačanje jedinstva u različitostima, koje nije samo moto EU, nego i priroda naše zemlje kao evropske države zasnovane na ovakvim tradicijama. Učinili smo sve što smo znali i mogli. Nećemo stati. Hvala svima koji su bili sa nama!“

Povodom konačnog usaglašavanja teksta o rezoluciji o Srebrenici oglasio se i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je u svom obraćanju govorio i o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, ali i o političkim potezima iz Beograda:

“Sada se pokazuju prijatelji BiH, to treba pamtiti. Za budućnost treba pamtiti. Jednostavno, znamo na koga se čovjek može osloniti, ne zato što smo to mi, riječ je o univerzalnim stvarima, riječ je o genocidu koji se počinio ljudima na račun toga što su bili muslimani, Bošnjaci, u našoj zemlji. Ima genocida, nažalost, i dan danas po cijelom svijetu. Razlika između tih genocida jeste što je genocid u Srebrenici potvrđen presudom međunarodnih sudova.“

Ne zanima me šta će negatori genocida raditi nakon što se usvoji rezolucija koja uspostavlja zvanično dan sjećanja na najgore stradanje u zaštićenoj zoni UN-a, nas njihove reakcije ne zanimaju, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković:

„Ova rezolucija nam samo njih pokazuju u pravom svjetlu i to ne samo nama, nego ćemo se potruditi da to čitav svijet vidi, kakvi su to ljudi koji veličaju ratne zločince. Vidjeli ste ovih dana zamjenika ministra odbrane, koji je u jeku razgovora o rezoluciji otišao i poklonio se ratnom zločincu Ratku Mladiću. Ne treba nam bolji odgovor zašto nam je ova rezolucija potrebna."

Podsjećamo, Vlada Crne Gore predložila je izmjene teksta rezolucije kojima bi se ukazalo da krivica za genocid ne može biti pripisana narodima, te da je neophodno očuvanje stabilnosti BiH u oba njena entiteta. Shodno tome konačna verzija amandmana, koji su uvršteni u preambulu prijedloga rezolucije, glase:

“Ponavljajući da je krivična odgovornost pod međunarodnim pravom individualizovana i ne može biti pripisana nijednoj etničkoj ili vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini.”

i

“Ponavljajući nepokolebljivu posvećenost očuvanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.”

 Danima uoči konačnog usaglašavanja amandmana polemisalo se da li će Crna Gora uopšte podržati rezoluciju o "Međunarodnom danu refleksije i komemoracije 1995. genocida u Srebrenici". Međutim  crnogorski premijer Milojko Spajić, bio je jasan, Crna Gora glasat će za rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN-u, ali će glasati i za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Osuđivali smo genocid i nemamo problem da to uradimo. Ali imali smo jednu propagandu da će se rezolucijom izglasati genocidnost nekog naroda”, kazao je Spajić.

“Čitao sam vrlo pažljivo ovu rezoluciju, nigdje se ne pominje genocidni narod”, odgovorio je Spajiću lider Bošnajčke stranke Crne Gore Ervin Ibrahimović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojiti UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici. On je naveo da je borba bila, ne da bi negirao nečije žrtve, nego da se Srbija spasi od naplate ratne štete i revizije presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije:

“Sad kažu da Srbija nije garant provođenja, ali Srbija je tu da prati poštovanje Dejtonskog sporazuma i po Dejtonu RS mora da postoji i niko nema pravo da je ukida, ali jasno je sa čim ćemo se suočiti. Ali s druge strane, odmah dan nakon usvajanja rezolucije, na osnovu jedne prilično proizvoljne neobavezujuće presude u kojoj nema nijedne direktne inkriminacije protiv Srbije tražit će ratnu odštetu od nje i bezbroj drugih stvari, što su već najavljivali bezbroj puta.”

Generalna skupština UN-a će se o tekstu rezolucije izjasniti naredni četvrtak, 23. maja.