Prilog Lejle Hodžić

Usaglašavanje Zakona o porezu na dohodak - plaća i primanja nisu isto

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zakazana za danas, odgođena je za 4. decembra.

Prolongirana je na zahtjev Vlade Federacije BiH, zbog usaglašavanja Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku ovog doma Admir Čavalić rekao je da Odbor nije usvojio dopunu Zakona koji se odnosi na povećanje plaća radnicima za 200 maraka.

Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, usaglašavanje je neophodno za Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak zbog pristiglih amandmana, posebno onih iz Udruženja poslodavaca. Ali i neusvajanje dopuna zakona na sjednici Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dan ranije, moglo bi dovesti do neusvajanja zakona u Domu. Predsjednik Odbora Admir Čavalić:

„Izgleda da ovih 200 maraka, i Ministarstvo finansija to očekuje, može izazvati niz negativnih efekata na način da se radniku čak i spusti plata, i to očekuju u Ministarstvu i prave projekcije u vezi navedenog.“

Čavalić je pojasnio da bi se, ukoliko bi bile usvojene predložene dopune zakona, mogao očekivati negativan utjecaj na prihode od poreza na dodatnu vrijednost za pet posto, a na doprinose sedam posto negativno, a što bi značilo da će se manje uplaćivati doprinosi. To bi bilo problematično za jedinice lokalne samouprave koje su najveći korisnici sredstava po osnovi poreza na dodatnu vrijednost ili za PIO sistem. Za razliku od jednokratne neoporezive pomoći, ovdje se može praviti diskriminacija radnika na način da se nekom radniku da novac za radni učinak, a drugom ne, jer ništa nije obavezno, već je na dobrovoljnoj bazi, ističe Čavalić:

„Ako imate minimalac od 619 maraka, koliko iznosi sad u Federaciji BiH, vjerovatno da on zakonski ide na 700 maraka, i to je ono što će banka prepoznati ako dižete kredit, to je što prepoznaje Federalni zavod za statistiku, Porezna uprava. Dakle, to je vaša neto plata. Nažalost, nema tog povećanja. Ima sa 619 maraka na tih 700 i to je jedino povećanje što se tiče formalnih prihoda. E zato se ovdje govori o minimalnim primanjima, ne minimalnoj plati. Prošle godine je bila najava o minimalnoj plati 1.000 maraka, a sad se govori o 1.200 maraka minimalnih primanja. Primanja i plata nisu isto, što znači ovih 200 maraka neoporezivo, to se ne veže za PIO sistem, ne veže se za vašu osnovnu platu. Za sada to je nešto kao topli obrok, kao naknada za prevoz... Znači, možete da ga dobijete u jednom iznosu, možete da dobijete u manjem, može da ga ne dobijete.„

U Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine smatraju da Uredba ne može derogirati Zakon i to zbog više razloga o kojim govori Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja, navodeći da je to rješenje samo za narednu godinu:

„Bit će minimalna plata 700 maraka. Na to će biti obaveza isplata toplog obroka od, čini mi se, 260 maraka, 50 prevoza, pa onda 200 maraka ova neoporeziva naknada i oni su to sabrali i došli do cifre od 1.200 maraka. Dakle, prvo topli obrok se reguliše općim kolektivnim ugovorom i on u svim kompanijama nije uopće obavezan. Šta ćemo sa onim radnicima koji topli obrok dobiju ne u novcu, nego u hrani.„

U pripremi više reformskih zakona Federalna vlada pokušava finansijski poboljšati status radnika te se dopunom zakona o porezu na dohodak omogućava izuzeće dijela primanja, naveo je federalni ministar finansija Toni Kraljević:   

„Gdje se omogućava izuzeće dijela primanja od poreznog opterećenja kako bi se dala mogućnost poslodavcima, a priča se vezuje, prije svega, za radni učinak, da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz taj dio bez poreske presije. Taj zakon je temporalnog karaktera.“

Da li će i koliko ostati od ovog vladinog Prijedloga zakona i šta će od svega zapravo imati radnici, trebalo bi poznato već za nekoliko dana na sjednici Predstavničkog doma.