UNSA: Puni doprinos svim procesima koji vode jačanju kapaciteta države

Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. marta, prilika je za podsjećanje na ključno razdoblje 1992. godine kada je država BiH potvrdila historijski i državotvorni kontinuitet, sticanjem nezavisnosti, suverenosti i međunarodnog priznanja. 

Istaknuto je to danas na okruglom stolu, koji je u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine organizirao Univerzitet u Sarajevu (UNSA), a čiji su sudionici elaborirali različite aspekte i značaj referenduma održanog 29. februara i 1. marta 1992. na kojem su bh. građani opredijelili za nezavisnu, samostalnu i cjelovitu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda, kao i druge reperkusije tog historijskog događaja.

Istovremeno, potcrtana je obaveza njegovanja vrijednosti i sadržaja koji su referendumom potvrđeni, ali i nužnost istrajavanja na daljnjem razvoju BiH na dobrobit svih njenih naroda i građana, a u kontekstu aktuelnih prioriteta orijentiranih ka provođenju ustavnih i drugih reformi, neophodnih na njenom evroatlantskom putu.

Rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Rifat Škrijelj je tim povodom odao poštovanje svima koji su na različite načine doprinijeli odbrani bh. državnosti i njenog pravnog kontinuiteta.

- Univerzitet u Sarajevu neće nikada zaboraviti multietnički i multikulturalni karakter bh. društva u kome i u svakoj situaciji svi građani trebaju biti jednakopravni na svakom pedlju BiH – izjavio je Škrijelj, sublimirajući poruku akademske zajednice.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s aktuelnim prioritetima BiH, rektor UNSA je istaknuo da će akademska zajednica dati puni doprinos svim procesima, koji budu vodili jačanju kapaciteta države BiH, uključujući izradu i usvajanju boljeg Ustava, kao i zakonodavne reforme, koji će garantirati njen svestrani prosperitet.

Istovremeno, potcrtao je kako je BiH u hiljadugodišnjoj historiji prebrodila brojna i teška iskušenja, izražavajući optimizam u pogledu prevazilaženja trenutnog zastoja i izgradnje bolje budućnosti za njene građane narode.

U kontekstu društveno-političke i historijske aktuelnosti Dana nezavisnosti države BiH, akademik Mirko Pejanović podsjetio je na značaj referenduma građana iz 1992. godine za daljni razvoj državnosti BiH.

Ukazao je na ključne događaje koji su doprinijeli izgradnji kapaciteta BiH kao države, prije i nakon disolucije bivše SFRJ, te izazove pred kojima se našla nova vlast, poslije prvih višestranačkih izbora 1990. godine, uključujući i opstrukcije tadašnjeg SDS-a pod Karadžićevim vodstvom.

Pejanović je posebno istaknuo važnost donošenja Odluke o održavanju referenduma građana radi izjašnjavanja o suverenom i nezavisnom statusu države BiH, a čiji je rezultat bio sticanje međunarodnog subjektiviteta BiH i njenog priznanja od zemalja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih država svijeta, a potom i prijem u članstvo UN-a 22. maja 1992. godine.  

Ocijenio je kako velika izlaznost i pozitivno izjašnjavanje građana BiH na referendumsko pitanje svjedoče o njihovoj svijesti o državnosti njihove zemlje, kao i jedinstvenoj volji da njihova država stekne puni status državnosti, te da slijede tradiciju antifašizma unutar koje je u Drugom svjetskom ratu nastala BiH kao federalna državna jednica.

Na značaj Dana nezavisnosti BiH i potrebu njegovanja državotvorne svijesti njenih građana ukazali su i profesor na Filozofskom fakultetu UNSA dr. Zijad Šehić, kao i direktor Instituta za historiju dr. Sedad Bešlija, koji je ujedno i moderator skupa.

Referirajući se na ta pitanja, istaknuli su kako prošlost društva postaje dio kulture, te da je pred BiH još puno toga što treba realizirati, uvažavajući savremena kretanja i vodeći argumentirani dijalog, bez primjesa revizionizma i pokušaja negiranja historiskih činjenica.

U vezi s tim, potcrtali su i ulogu međunarodne zajednice u očuvanju i daljnjem razvoju BiH kao funkcionalne i na evropskim standardima utemeljene države, uključujući otvaranje pitanja poput prevazilaženja dejtonskih ograničenja i potrebe za ustavnom reformom, te pitanja strukture i organizacije države, ekonomskih odnosa, saradnje sa susjedima i odgovora na još prisutne velikodržavne težnje.

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta, a povodom referenduma održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine na kojem su se bh. građani opredijelili za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda.

Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku tadašnje Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ.

Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6 posto. Od ukupno izašlih na glasanje njih 99,7 posto glasalo je za nezavisnost.

Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu tadašnje RBiH.

federalna.ba/Fena