Univerzitet Harvard iz jedne knjige uklonio korice od ljudske kože

Univerzitet Harvard uklonio je uvez od ljudske kože iz knjige iz 19. stoljeća koju je čuvala u svojoj biblioteci.

Des Destinées de l'Ame (Sudbine duše) nalazila u biblioteci Houghton od 1930-ih. 2014. godine naučnici su utvrdili da je materijal sa kojim je knjiga uvezana zapravo ljudska koža. Ali univerzitet je sada objavio da je uklonio uvez "zbog etičke prirode porijekla knjige i kasnije istorije".

Des Destinées de l'Ame je meditacija o duši i životu nakon smrti, koju je napisao Arsène Houssaye sredinom 1880-ih. Navodi se da ju je dao svom prijatelju, doktoru Ludoviku Boulandu, doktoru, koji je potom navodno povezao knjigu kožom tijela pacijentkinje koja je umrla prirodnom smrću.

Univerzitet Harvard objasnio je svoju odluku: "Nakon pažljivog proučavanja, angažovanja zainteresovanih strana i razmatranja, Harvardska biblioteka i Komitet za povratak muzejskih zbirki Harvarda zaključili su da ljudski ostaci korišteni u povezu knjige nemaju mjesta u zbirkama Harvardske biblioteke , zbog etički opterećene prirode nastanka knjige i kasnije istorije."

Dodaje se da se traže načini kako bi se osiguralo da "ljudski ostaci dobiju tretman s poštovanjem kojim se želi vratiti dostojanstvo ženi čija je koža korištena". Biblioteka također "sprovodi dodatna biografska istraživanja i istraživanja o porijeklu anonimne pacijentkinje", saopštio je univerzitet. Knjiga Des Destinées de l'Ame je stigla na Harvard 1934. U knjizi se nalazi bilješka koju je napisao dr Bouland, u kojoj se navodi da na koricama nije utisnut nikakav ukras kako bi se "očuvala njena elegancija".

"Zadržao sam ovaj komad ljudske kože uzet sa leđa žene", napisao je. "Knjiga o ljudskoj duši zaslužila je da ima ljudski omot." Prije deset godina, Bill Lane, direktor Harvardske laboratorije za masovnu spektrometriju i proteomiku, rekao je za blog Houghton Library da je "veoma malo vjerovatno da bi materijal mogao biti drugi osim od čovjeka".

U svom saopćenju, Harvard je naveo da njegovo rukovanje knjigom nije u skladu sa "etičkim standardima" brige i da je u objavljivanju povremeno koristio "senzacionalistički, morbidan i humorističan ton" koji nije bio prikladan. Uputili su izvinjenje, rekavši da je "dodatno objektivizirala  i ugrozila dostojanstvo ljudskog bića čiji su ostaci korišteni za njeno vezivanje". Praksa uvezivanja knjiga u ljudsku kožu - nazvana antropodermska bibliopegija – bilježi se još od 16. vijeka.  Postoje brojni izvještaji iz 19. vijeka o tijelima pogubljenih kriminalaca koja su donirana nauci, a njihove kože su kasnije date knjigovescima.

Simon Chaplin, koji je 2014. bio šef biblioteke Wellcome, koja čuva knjige o istoriji medicine, rekao je tada za BBC: „Ne postoji veliki broj ovih knjiga, to je bila povremena praksa uglavnom za generisanje osjećaja alternativnog uzbuđenja nego iz praktičnog motiva.

"Generalno se čini da su to u 19. vijeku radili doktori koji su imali pristup i mogli secirati ljudska tijela."

federalna.ba/BBC