Unija za održivi povratak i integracije: Povratnici prepušteni sami sebi

Unija za održivi povratak i integracije BiH održala je sastanak o temi „Izmjene i dopune Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima u BiH.“ Unija u svom sastavu okuplja lokalna udruženja, nevladine organizacije, kao i ostale organizacije civilnog društva - kako u BiH, tako i van nje.

Unija za održivi povratak i integracije primjenjuje projekat „Sigurno društvo u borbi protiv korupcije.“ Dio projekta odnosi se i na promjenu Zakona o izbjeglicama i raseljenim licima u kojem su, u primjeni zakona na terenu, uočene diskriminirajuće pojave, poručuju iz Unije. Smatraju da je vidljiv i izvor korupcije koji, ustvari, omogućava politici da može usmjeravati javna sredstva onima za koje oni smatraju da ih trebaju izdvojiti, a ne onima kojima su sredstva zaista neophodna. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH:

„U trenutnoj implementaciji ovog Zakona za izbjeglice potpuno je eliminisana uloga nevladinog sektora i čak nekim dijelom i lokalnih opština. Tako da se projekti implementiraju tamo gdje ne treba. Pravile su se kuće gdje niko nije došao. Prave se putevi gdje nikome ne treba.“

Zukić smatra da je u primjenu Zakona o izbjeglicama i raseljenim licima i politika umiješala svoje prste. Uočeno je da u onim mjestima, u kojima većina ljudi nisu pripadnici odgovarajuće političke partije, može očekivati da neće biti prioritet za dodjelu pomoći. Dodatni problem predstavlja i administracija:

„Složena administracija, koja i dan-danas traje kada neko aplicira za popravku kuće ili rekonstrukciju. Mora se ta dokumentacija, već 20 i nešto godina, ponovo uzimati i plaćati, što otežava, naravno, ljudima koji je ne bi trebali svaki put, na svakom javnom pozivu, uzimati.“

Milanka Laković, iz Udruženja povratnika Čajniče, kaže da je jedan od razloga sastanka bio da se razmotri situacija na terenu, te da se utvrdi kakve su izmjene Zakona neophodne da bi on postao funkcionalan i u službi povratnika:

„Pošto je očito da je na terenu, poslije 20 i kusur godina ulaganja u povratak i integracije u BiH, došlo do nekog sastanka, sada  treba doći do korjenitih promjena da bi se nastavio proces povratka i integracija. Fokus je na tome da se napravi jedinstvena baza podataka i donatora i rada na terenu te svega što treba da bi budući donatori, buduća ulaganja bila više sinhronizovana i da bi mogla da se ima na jednom mjestu slika u vezi s tim gdje je i  koliko šta urađeno i uloženo, te šta je od toga iskorišteno kako treba i gdje treba nastaviti da se ulaže.“

Kroz postojeći Zakon, navodi predsjednica Unije Mirhunisa Zukić, povratnik nije zaštićen - ni u zdravstvu, ni u obrazovanju, ni u infrastrukturi, a to su stvari koje život znače. Isto važi i za zapošljavanje. Povratnici su prepušteni sami sebi. Stoga će se, kažu iz Unije, boriti da se postojeći Zakon dovede u bolji i harmoničniji odnos prema povratnicima, da ne bi bili obeshrabreni u namjeri povratka na svoja ognjišta.