UNFPA: Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima

Bosna i Hercegovina suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima, sudeći prema projekciji koju je proveo UNFPA. Jedan od njih je kako nastaviti isplaćivati penzije ili pružati odgovarajuće usluge zdravstvene zaštite u slučaju udvostručenja broja starijih osoba u zemlji, a što se projekcijom predviđa.

Crna su predviđanja, prema projekciji UNFPA, a odnose se na period 2022 – 2031. Neke od njih su negativan prirodni priraštaj i emigracije kvalifikovanih radnika po stopi od najmanje 3% ukupnog stanovništva na godišnjem nivou. Smatraju da se u posljednjih nekoliko desetina godina broj djece školskog uzrasta smanjio za 30%. Ali najviše zabrinjava predviđanje o udvostručenju broja starijih osoba u zemlji. Takođe, biće potrebno izdvojiti znatno veća finansijska sredstva za finansiranje javnih usluga – zdravstva i obrazovanja, što će stvoriti veliki pritisak s obzirom na to da će broj radno sposobnog stanovništva opasti, i radnika i onih koji su nezaposleni. Postavlja se pitanje kako to sve finansirati. Dr. Faruk Hadžić, jedan od autora projekta:

„Postoji nekoliko rješenja. Ali nijedno od tih rješenja nije nešto što može dati rezultat odmah zato što smo već sada u jednom vrlo negativnom ciklusu demografskih promjena. Ali bitno je da donosioci odluka u BiH shvate dubinu problema koji imamo.“

Autori izvještaja smatraju da će demografske promjene u Bosni i Hercegovini imati dalekosežne posljedice koje će utjecati na svaki aspekt života društvene zajednice, a da su penzioneri među ugroženijom kategorijom. Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda PIO, smatra ovu projekciju statističkom analizom koja, kroz koleracije i trendove, daje neke veoma krupne i kataklizmične zaključke:

„Mi u narednom periodu, narednih nekoliko godina, nećemo imati povećanja broja penzionera. Znači, ova analiza je obična statistika, izvođenje zaključaka iz nekih brojki, gledajući prethodni period, pa se prenose trendovi u naredni period.“

Sličnog mišljenja je i Redžo Mehić iz Udruženja penzionera Federacije:

„Naime, podaci sa kojima mi u Savezu raspolažemo – svake godine nama više penzionera umre nego što dođe, nego što se učlani. Prema tome, mislim da je ta procjena, taj broj i ta projekcija malo preambiciozna.“

Mehić smatra da je penzija zagarantovana ekonomska kategorija, da se uplaćuje do 5. u mjesecu i da se, u slučaju da nedostaje sredstava prikupljenih putem doprinosa za PIO, razlika namiruje iz budžeta.

„E sad, mene ti uvaženi stručnjaci mogu da pitaju...  Da, ali neko treba da napuni budžet. Slažemo se s tim. Ali, znači, u ovom našem slučaju, Federacija, odnosno Vlada Federacije je sa intervencijom garant isplate penzija.“

Krnjić smatra da ovakve, kako ih je nazvao, kataklizmičke prognoze ne doprinose povećanju povjerenja naroda u državu i društvo. Čak i ako im i nije namjera da povećaju to nepovjerenje:

„Efekat je sigurno jako, jako negativan po društvo. Znači, izaziva upravo najnegativnije što se može dešavati u ekonomskoj sferi u mjeri u kakvoj ovakve stvari mogu izazvati.“

Ne znamo šta će biti u našoj zemlji za 10 godina. Činjenica je da, ukoliko se ostvare predviđanja iz projekcije UNFPA, ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima. Ali i radni potencijal stanovništva. Iako su mišljenja oprečna, dolazak novih 96.167 penzionera i očekivani pad radne snage sa 1,206 miliona u ovoj godini na 1,114 miliona u 2031. ne donose optimizam.