UN obilježavaju 75. godišnjicu pokretanja mirovnih misija

Ujedinjene nacije (UN) danas obilježavaju 75 godina od pokretanja mirovnih misija, tokom kojih su poslale više od dva miliona mirovnjaka u zemlje pogođene sukobima.

Neke misije, poput onih u Liberiji i Kambodži, bile su uspješne, dok se djelovanje na prostoru bivše Jugoslavije i Ruande smatra velikim neuspjehom. Danas se UN suočavaju sa novim izazovima u brojnim žarištima gdje imaju misije, uključujući nasilnija okruženja, kampanje lažnih vijesti i podijeljen svijet koji sprječava ostvarenje krajnjeg cilja svjetske organizacije, ponovno uspostavljanje stabilnih vlada.

Organizacija danas obilježava i Međunarodni dan mirovnih snaga UN, 29. maj, kada je Savjet bezbjednosti UN donio istorijsku odluku da pošalje vojne posmatrače na Bliski istok da nadgledaju sprovođenje izraelsko-arapskih sporazuma o primirju. Od 1948. poginulo je više od 4.200 mirovnjaka UN.

Broj pripadnika mirovnih operacija UN je znatno povećan posljednjih decenija. Na kraju Hladnog rata početkom 1990-ih bilo je 11.000 mirovnjaka UN, a 2014. ih je bilo 130.000 u 16 operacija. Danas je 87.000 muškaraca i žena razmješteno u 12 konfliktnih područja u Africi, Aziji, Evropi i na Bliskom istoku.

Šef mirovnih snaga UN Jean-Pierre Lacroix rekao je za AP da postoje dvije vrste uspjeha misija UN, brojne zemlje u kojima je ponovo uspostavljena stabilnost, uključujući Liberiju, Sijera Leone, Obalu Slonovače, Mozambik, Angolu i Kambodžu, i zemlje u kojima zadatak mirovnjaka nije samo nadgledanje, već i održanje primirja, kao u južnom Libanu i Kipru.

Kad je riječ o neuspjesima, Lacroix je ukazao na neuspjeh mirovnih snaga UN da spriječe genocid u Ruandi 1994. godine, kada su Huti ubili najmanje 800.000 pripadnika manjinskog naroda Tutsi, kao i masakr najmanje 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. u Srebrenici, što je jedini genocid u Evropi poslije Holokausta u Drugom svjetskom ratu.

Reputacija UN je takođe narušena brojnim navodima da su pripadnici mirovnih snaga, zaduženi za zaštitu civila, seksualno zlostavljali žene i djecu, između ostalog u Centralnoafričkoj Republici i Kongu.

Lacroix je kazao i da je glavni izazov sa kojim se mirovne snage suočavaju podijeljena međunarodna zajednica, posebno podjele u Savjetu bezbjednosti UN, koji odobrava mirovne misije.

federalna.ba/Beta