UN: Novo zeleno industrijsko doba može biti pomak prema ciljevima održivog razvoja

Usred rastuće prehrambene i energetske krize, neizvjesnih globalnih ekonomskih izgleda i eskalirajućih učinaka klimatskih promjena, Ujedinjeni narodi pozivaju na održivu industrijsku transformaciju kako bi se premostio sve veći jaz u razvoju između zemalja, ostvarili klimatski ciljevi i postigli ciljevi održivog razvoja.

U Izvještaju o finansiranju održivog razvoja za 2023. godinu se navodi da finansiranje održivih transformacija zahtijeva hitna, velika ulaganja kako bi se ubrzale transformacije, uključujući i opskrbu električnom energijom, industriju, poljoprivredu, prijevoz i zgrade.

- Bez sredstava za ulaganje u održivi razvoj i transformaciju svojih energetskih i prehrambenih sistema, zemlje u razvoju još više zaostaju - napisao je generalni sekretar Ujedinjenih naroda António Guterres u predgovoru izvještaja.

- Svijet koji je podijeljen na one koje imaju i one siromašne krije jasne i očite opasnosti za svaku zemlju. Moramo hitno obnoviti globalnu saradnju i pronaći rješenja za naše trenutne krize u multilateralnom djelovanju – poručio je on, saopćeno je iz UN-a.

Prema izvještaju, neke od potrebnih promjena već se provode. Energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini potaknula je ulaganja u globalnu energetsku tranziciju, koja su 2022. naglo porasla na rekordnih 1,1 triliona dolara. Ulaganja u energetsku tranziciju premašila su ulaganja u sisteme fosilnih goriva prvi put 2022., a gotovo sva su u Kini i razvijenim zemljama.

Izvještaj o finansiranju održivog razvoja za 2023. otkriva da većina zemalja u razvoju nema sredstava za ulaganja, za razliku od svojih razvijenih zemalja. Klimatske promjene, ruska invazija na Ukrajinu, pandemija COVID-19 i isplate dugova koji su do dva puta veći nego 2019. u kombinaciji su doveli do ogromnog fiskalnog pritiska na većinu zemalja u razvoju. To je ograničilo njihovu sposobnost ulaganja u održivu transformaciju.

U razvijenim zemljama 2020. i 2021. potrošnja za oporavak nakon pandemije iznosila je 12.200 američkih dolara po glavi stanovnika. To je bilo 30 puta više nego za zemlje u razvoju (410 američkih dolara), a 610 puta više nego za najmanje razvijene zemlje (20 američkih dolara).

- Bez uspostavljanja reformiranog međunarodnog finansijskog sistema uz povećanje ulaganja u ciljeve održivog razvoja, nećemo ispuniti našu zajedničku predanost Agendi održivog razvoja do 2030. - rekla je zamjenica generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Amina Mohammed.

- Dobra vijest je da znamo šta i kako učiniti. Od pokretanja kritičnih transformacija u energetici, hrani i obrazovanju do ulaska u novo zeleno industrijsko i digitalno doba – svi moramo ubrzati tempo i nikoga ne izostaviti – poručila je ona.

federalna.ba/Fena