Umjesto iz državnog budžeta, novac za institucije kulture BiH osiguran iz EU-a
Riječi o kulturi u diskursima osnivača kulturnih ustanova BiH tek je ponešto - novca još manje. Svjedoci smo toga da su institucije kulture od državnog značaja kontinuirano na izdisaju. Umjesto od državnog budžeta, kulturni radnici zavise od projekata. Pomoć Evropske unije društvenom sektoru zemalja Zapadnog Balkana ogleda se i u oblasti kulture, kroz program Kreativna Evropa.
2,4 milijarde eura namijenjene su za program Kreativna Evropa za period od 2021. do 2027. godina. Na godišnjem nivou podrazumijeva to oko 300 miliona eura. Novca, dakle, negdje ima, no kako ga koristimo? Pojavom ovog fonda zabilježena je mala zainteresovanost bh. kulturnih radnika. Razlog tome je, isticali su najčešće, kompliciranost pri apliciranju i pribavljanju dokumentacije tražene u svrhu reprezentativnog utroška novca.
“Nikad ne možemo biti zadovoljni učešćem kulturnog sektora, ali tendencija ide prema gore. U odnosu na 2021., 2022. je pokazala rast od 200 do 300 posto, zavisi od poziva do poziva, od područja do područja. Cilj deska kao deska je da približimo informacije krajnjim korisnicima, da ih podučimo, da im pomognemo u samom procesu prijave”, kaže Ilija Papac, koordinator BiH deska Kreativne Evrope.
Čuvanje, razvijanje i promovisanje kulturne jezičke raznolikosti segment je koji se uzima u obzir pri ocjenjivanju projekata. Jedan takav, finansiran od Evropske unije, realizovala je izdavačka kuća Connectum, kreiranjem Biblioteke Bijeg. Riječ je o prevođenju 7 djela svjetske književnosti koja tematiziraju politički egzil.
“Preveli smo Gombrowiczev Trans-Atlantik. I objavili unutar Biblioteke Bijeg. To je jedan naslov koji je na neki način međaš mnogim fazama u savremenoj književnosti”, kaže Ajet Arifi, direktor Connectuma.
Susret kultura priziva i festival stripa MoStrip. U Mostar dovodi a-listere aktuelne strip scene iz različitih zemalja svijeta, promoviše crtanje, čitanje, prevođenje. Već skoro deceniju, kažu, uspješno sarađuju sa Kreativnom Evropom.
“Problem je kod nas što se mnoge pare i javni pozivi kad se objavljuju - ne rade se projekti kako treba, nego se napiše kako kome odgovara taj projekat i onda je tim ljudima vjerovatno teško kad se prijavljuju na neke EU projekte”, objašnjava Alen Mašić, organizator festivala MoStrip.
Ovaj fond poseban fokus stavlja na razvoj audiovizuelnog sektora. Tako Sarajevo Film Festival podršku prima od 2014. godine. Samo takmičenje na grantovima sa projektima iz zemalja Evropske unije, ali i šire, ističe Organizacioni tim, daje legitimitet festivalu.
“To je nama za sve ove godine bio značajan pokretač, neka naša sigurnost na kraju krajeva koja daje mogućnost da se kaže da naši projekti koje mi radimo su na jednakom i na višem nivou kao ostali projekti u sklopu Evropske unije”, ističe Maša Marković, rukovoditeljica Industry odjela SFF-a.
Nekolicina je ovo tek od niza kulturnih organizacija čiji se segmenti djelovanja finansiraju iz fonda Evropske unije. Sugeriše to da ako, pak, volje ima, a novca u državnom budžetu nema - fondovi postoje. Ali zahtijevaju biznis vještine. Ne znači to da umjetnik mora biti i ekonomista, ali da je upućenost u svjetske trendove finansiranja nužnost. Osvještava to, s druge strane, da ne moramo bježati od ideje da je kultura i biznis. Ulaganje nije trošak. A ovaj fond naglašava nužnost dijaloga finansijskog i kreativnog sektora.
federalna.ba