Ukrajinski vojnici u Mariupolju: Ovo su naši posljednji sati

Ukrajinski vojnici u Mariupolju: Ovo su naši posljednji sati

Major Serhiy Volyna iz 36. posebne brigade marinaca, čiji su se vojnici održali u Željezari Azovstal protiv ruskih snaga koje ih znatno nadmašuju, kaže za The Post da se neće predati. Ipak, kako kaže šalje posljednji apel svijetu. "Ovo je možda naš posljednji apel. Ovo su naši posljednji dani, možda i sati. Neprijatelj je vojno moćniji. Ima ih 10 naprema našeg jednog, jači su u naoružanju, na kopnu, zraku...Ovdje s nama su civli žrtve rata. Molimo zemlje svijeta d anam pomognu, da nastave sa izvlačenjem ljudi".

Zamjenika gradonačelnika Mariupolja Sergej Orlova kaže da u Mariupolju još uvijek živi oko 130.000 građana koji su u blokadi više od 50 dana i pate od nedostatka hrane, vode, lijekova i pomoći.

Građani koji proživljavaju kontinuirano granatiranje i zračne napade susreću se s "nedostatkom svega, nedostatkom života", kazao je za BBC Breakfast.

Orlov je dodao da je ukrajinskim vojnicima u Mariupolju "jako teško" poraziti Ruse, koji okružuju čeličanu Azovstal. Ruske trupe nastavljaju koristiti teško oružje i izvoditi zračne napade i granatiranje s ratnih brodova projektilima, što otežava Ukrajincima poraz.

Naveo je da je Ukrajini potrebno teško oružje što je prije moguće kako bi zadržala grad.

Ukrajina je već mogla okončati rat koji je pokrenula Rusija da je imala pristup svom oružju koje joj je potrebno, rekao je kasno u utorak predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski."Da smo imali pristup svom oružju koje nam je potrebno, koje imaju naši partneri i koje je uporedivo sa oružjem koje koristi Ruska Federacija, mi bismo već okončali rat", rekao je Zelenski, obraćajući se svojim sugrađanima u video snimku objavljenom na Telegramu.

Pozivajući ukrajinske partnere da isporuče municiju i oružje, Zelenski je rekao da je "njihova moralna dužnost prije svega pomoći u zaštiti slobode i u spašavanju života hiljada Ukrajinaca".

"Zato u bukvalno svakom kontaktu sa liderima demokratskog svijeta, u svim pregovorima, intervjuima naglašavam jednostavnu istinu: nepravedno je da je Ukrajina i dalje prinuđena da traži ono što njeni partneri negdje čuvaju godinama", dodao je.

Napominjući da je taktička superiornost ukrajinske vojske "sasvim očigledna", Zelenski je istakao da ukrajinske oružane snage stoje čvrsto i da cijeli narod Ukrajine hrabro brani svoju zemlju.

"U ovom ratu, ruska vojska će se zauvijek upisati u svjetsku historiju kao možda najvarvarskija i najnehumanija vojska na svijetu", rekao je Zelenski.

Zelenski je napomenuo da je ruska vojska namjerno ubijala ukrajinske civile, uništavala naselja i civilnu infrastrukturu i koristila sve vrste oružja, uključujući i ono koje je zabranjeno međunarodnim konvencijama, dodajući da su takvi potezi "potpis ruske vojske".

Kuleba: Rusija bi trebala poslušati poziv UN-a da se "okonča rat"

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je da Rusija treba poslušati poziv generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (UN) Antonija Guterresa da se "okonča rat".

"Rusija bi konačno trebala poslušati generalnog sekretara UN-a i prekinuti svoj rat protiv Ukrajine, ili barem dozvoliti humanitarnu pauzu", napisao je Kuleba na društvenoj mreži Twitter. 

Prema njegovim riječima, Rusija je jedini agresor i okupator u ovom ratu.

"Ukrajina je uvijek bila spremna u iznalaženju rješenja za mir, a i dalje je spremna za to", dodao je Kuleba. 

Kličko: Stanovnici Kijeva se vraćaju svojim domovima

Stanovnici glavnog grada Ukrajine Kijeva počeli su se vraćati svojim domovima nakon što su izbjegli na sigurnija mjesta otkad je Rusija pokrenula rat 24. februara, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Napominjući da u Kijevu trenutno ima 2,1 milion ljudi, Kličko je rekao da se grad polako vraća u život jer se većina stanovnika vratila.

Međutim, rekao je da treba uzeti u obzir da je Kijev pod prijetnjom raketnih napada, zbog čega je pozvao sugrađane koji su na sigurnijim mjestima da ne žure kućama.

Kličko je rekao da daju sve od sebe da pruže neophodne usluge stanovnicima, uključujući produženje radnog vremena metroa.

"Nisu svi mostovi otvoreni za saobraćaj. Grad ima mnogo barikada neophodnih za odbranu i sigurnost", dodao je on.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.

Najmanje 2.104 civila su ubijena, a 2.862 ranjena u Ukrajini od početka rata, govore procjene Ujedinjenih nacija, pri čemu se strahuje da su stvarne brojke mnogo veće. Više od 4,9 miliona Ukrajinaca pobjeglo je u druge zemlje, a više od sedam miliona interno je raseljenih, saopštila je agencija UN-a za izbjeglice.

federalna.ba/AA

Ukrajina rat Rusija