'Učionica je najljepše radno mjesto na svijetu'
Osim roditelja, najveću ulogu u formiranju ličnosti imaju učitelji i nastavnici. Za njih se često kaže da su stub društva jer od načina na koji prenose znanje ovisi u šta će to znanje biti usmjereno i ko će na osnovu njega biti bolja osoba. Zbog toga se 5. oktobru daje poseban značaj jer to je Dan učitelja, dan kada se govori i o njihovom radu, ali i položaju u društvu i izazovima i poteškoćama sa kojima se svakodnevno susreću.
Rešid Kurtić je u prosvjeti počeo raditi 1980. godine. Već prvog dana znao je da je odabrao najplemenitiji, ali i najodgovorniji poziv – oblikovanje i usmjeravanje najmlađih, sjetno priča Rešid. Učionica je, objašnjava, najljepše radno mjesto na svijetu.
"Učionica je sve. Ponovo kada bih se rodio i kada bih birao poziv, ponovo bih izabrao poziv prosvjetnog radnika. Jedan ogroman teret je na nama. Jedan izuzetan napor treba uložiti da bi odgojili i obrazovali mlade generacije."
S obzirom na četrdesetogodišnje radno iskustvo, Rešid se prisjetio i svojih početaka, ali i položaja prosvjetnog radnika u društvu nekad i sad. Prije je, kaže, bilo mnogo više poštovanja, a danas su poprilično zapostavljeni i na margini. No, bez obzira na to što se vrijeme i uslovi mijenjaju, uloga učitelja mora ostati ista.
"Trebamo se prilagoditi tim novim generacijama. Ja sam nastavnik, ono što kažu, starog kova nekog, ali se moramo i možemo se prilagoditi i mislim da nove generacije zaista imaju dobrih, vrijednih osobina, ali oni žele sistem po svom nekom viđenju, sistem koji treba da afirmira znanje koje će biti u primjeni", naglašava Kurtić.
Reforme, koje su prijeko potrebne i u obrazovnom sistemu, polaze od nastavnika. Oni su ti koji najbolje znaju šta je prioritet i kako nastava treba izgledati. U Tuzlanskom kantonu rade na tome da se njihov glas čuje.
"Mi smo već u Tuzlanskom kantonu zašli u te reforme. Imali smo ove godine značajne pomake. Imali smo nove pedagoške standarde koji su uvod u tu reformu", istakao je Sumedin Kulović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika osnovnog obrazovanja i odgoja TK-a.
Iako su pomaci za pohvalu, ne treba zanemariti činjenicu da u 21. stoljeću mnogi nastavnici i učitelji nemaju adekvatne uslove za rad zbog čega ispaštaju i đaci. Primjera radi, u više od stotinu škola na ovom području ne postoji internet veza, a računarska oprema je skoro neiskoristiva.
"To je jedan urgentan problem. Mi smo evo prošle sedmice sa UNICEF – om obezbijedili preko 100 hiljada maraka za internet i drugu sličnu infrastrukturu u školama tako da ćemo i na tom planu više ulagati u narednom periodu", kazao je ministar obrazovanja i nauke TK-a Ahmed Omerović.
U drugim državama maksimalno se ulaže u opremanje laboratorija i specijaliziranih kabineta za rad, a u Bosni i Hercegovini još je pojam u pojedinim školama imati adekvatno opremljene kabinete. Do skora, mnoge su se škole borile i za grijanje i promjenu stolarije. Ipak, i u takvim uslovima đaci su školovani, a učitelji prenosili znanje. Na tome im danas kao društvo trebamo čestitati, a kao država se izviniti.
federalna.ba