U vrijeme pandemije tri Tuzlaka pokrenula uspješan biznis
Dok su se u vrijeme pandemije koronavirusa mnoge kompanije zatvarale i otpuštale radnike, tri dugogodišnja prijatelja iz Tuzle odlučila su pokrenuti vlastiti biznis i uz svoje poslove ostvariti dodatnu dobit.
Posebno je to zanimljivo, budući da su se odlučili za ovaj korak i u vrijeme kada mladi zbog nedostatka poslova i nepovoljnih uslova za život napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Odlučili su se baviti uzgojem i plasmanom gljiva bukovača.
Fungi kultura je uspješno završila prvu sezonu, a biznis Edisa Osmića, Danijela Stjepanovića i Erdžana Junuzovića dokaz je i da u Tuzli u doba pandemije mladi ljudi uspijevaju. Nakon što su prošle godine prošli edukaciju o osnivanju biznisa u okviru projekta Fondacije tuzlanske zajednice, u Inkubator centru Lipnica su dobili i prostor po povoljnoj cijeni.
„U doba kad je korona polako zatvarala male obrte i firme mi smo iskoristili taj trenutak da plasiramo zdravu hranu koju smo dostavljali na kućnu adresu. Ljudima se to svidjelo iz praktičnih razloga“, kaže Edis Osmić.
Ova tri mladića opredijelila su se za zdravi i organski proces proizvodnje gljiva bukovača i u planu je proširenje kapaciteta. Veliku pomoć na početku pružio im je otac jednog od njih koji se već bavio uzgojem gljiva.
„Fungi kultura se prvenstveno bavi organskim uzgujem gljiva bukovača, iako to za nas trojicu predstavlja jednu veću priču, o jednoj zdravoj, kvalitetnoj, gurmanskoj ishrani i jedno zdravijem načinu života“, objašnjava Danijel Stjepanović.
„Ono što je zanimljivo za gljive i po čemu su one drugačije od svih ostalih višećelijskih organizama je to što se one diobom ćelije množe i dijele i rastu negdje do ovog nivoa otprilike. Kada dođu na ovaj nivo i izbiju na površinu, ta ćelija se napuhuje kao balon“, ističe Erdžan Junuzović.
Gljive bukvače iz ovog obrta dostavljaju se na kućne adrese kupaca u roku od nekoliko sati, a kako kažu Edis, Danijel i Erdžan, između ostalog, cilj im je dostići nivo proizvodnje bez otpada, da bi se sadržaj iz vreća nakon branja gljiva mogao koristiti kao gnojivo.
federalna.ba/Dino Durmić