U vrijeme krize Albanci se okreću vjeri i praznovjerju

U vrijeme krize Albanci se okreću vjeri i praznovjerju

Od kršćanstva i islama do žrtvovanja životinja i paganskih zaštita od uroka, Albanci u vrijeme krize imaju 'pokrivene' sve duhovne potrebe.

U zemlji u kojoj su granice između vjera porozne, franjevačka crkva svetoga Ante, smještena na planinskoj zaravni iznad grada Laca, već stoljećima privlači hodočasnike. Ondje kršćani, muslimani i ateisti sada dolaze po utjehu, možda i čudo, kako bi preživjeli ovu pandemiju i druge bolesti. 

"To je mjesto gdje je Bog svima isti", kaže Aferdita Onuzi, antropologija s tiranskog sveučilišta. 

"Dolaze kako bi ublažili strahove od nepoznatog i osjećaj nemoći pred pandemijom koja ne štedi nikoga", rekla je. "Svi vjeruju u čudo koje bi im moglo promijeniti živote".

Žrtvovanje

Mnogi posjetitelji pale svijeće, ostavljaju odjeću bolesnog djeteta u nadi da će ozdraviti ili ostavljaju fotografije svojih najdražih kako bi im donijele sreću. 

"Svatko želi rješenje za svoje probleme i strahove. Čak i oni koji su se oporavili od covida dolaze po duhovno izlječenje i novu snagu", kaže svećenik Mirash Ivanaj.

Mnogi Albanci vjeruju da za ublažavanje stresa treba pokušati sve, posebno kad su u pitanju krize poput ove. Albanci su pola stoljeća živjeli pod komunističkom diktaturom koja je religiju stavila izvan zakona i nametnula ateizam. Muslimani, katolici i pravoslavni već tri desetljeća ne skrivaju svoju vjeru i čak se pridružuju  jedni drugima na svetkovinama. 

U selu Valiasu blizu Tirane nalazi se svetište bektašija, mističnog ogranka sufizma, koje privlači sve vjere. 

Mnogi ondje preko noći ostave komad odjeće "kako bi odagnao bolesti i donio dobro onome kome pripada", kaže 60-godišnji čuvar svetišta Servete Mullai.

Albana Disha (50) nedavno je na istom mjestu žrtvovala kokota za dobrobit svoga sina, što je praksa ukorijenjena u paganskoj tradiciji koja perad smatra idealnom za bogove jer je ukusna.

Medvjedići

"Albanci vjeruju u moć sunca, snagu kamenja, mora, prirode ", objašnjava Alfred Halilaj, antropolog s dračkog sveučilišta. "To je zato što u suštini naša kultura izvire iz paganizma, koji ostaje temelj identiteta i svakodnevnog života unatoč nametanja vjerskih obraćenja", rekao je. 

"Patnja i strah koju je ova pandemija izazvala potaknula je ljude da se okrenu nekim starim  vjerovanjima i raznim imaginacijama, ali to nipošto ne znači da isključuju ulogu medicine", objasnio je. 

Diljem Albanije uobičajeno je vidjeti plišane medvjediće obješene ispred kuća, postavljene u uvjerenju da tjeraju uroke i prokletstva. 

"Strah nas tjera da više vjerujemo u Boga, ali i da prigrlimo male predmete protiv uroka i loše sreće", objasnio je 73-godišnji Ramzan Sefaj koju autu drži glavicu češnjaka u tu svrhu.

Ali čak i duhovni lideri inzistiraju na tome da je moderna medicina nužna. "Liječnici se nipošto ne smiju zanemariti", kazao je mula iz svetišta bektašija. 

federalna.ba/Hina