U Umjetničkog galeriji BiH 7. februara predstavljanje knjige velikana arhitekture Zlatka Ugljena

Akademija nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine, u saradnji sa izdavačkom kućom Dobra knjiga i Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine organizirat će u subotu, 7. februara u Sarajevu predstavljanje knjige jednog od najistaknutijih bh. arhitekata "Zlatko Ugljen arhitektura/kritike/osvrti/intervjui".

O knjizi će govoriti akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Nikola Bašić, književnik i dopisni član ANUBiH Mile Stojić, fra Marko Karamatić, dekan Arhitektonskog fakulteta UNSA prof.dr. Erdin Salihović te prof.dr. Nina Ugljen.

Predstavljanje knjige bit će održano s početkom u 18 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Zlatko Ugljen rođen je 1929. godine u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, arhitektonski odsjek. Od 1960. godine asistent je na predmetu Projektovanje I, Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Od 1970. godine docent je na istom predmetu, a vanrednim profesorom postaje 1975. U zvanje redovnog profesora izabran je 1985. godine. Odlazi u mirovinu 2000. godine, a 2001. godine postaje profesor emeritus. Na Akademiji likovnih i primijenjenih umjetnosti, odsjek Unikatni dizajn, izabran je za redovnog profesora 1986. godine.

Niz je značajnih realiziranih objekata iza ovog arhitektonskog velikana, a neki od njih su Narodno pozorište u Zenici (koautor akademik J. Finci, 1974), Hotel Ruža u Mostaru (1975), Hotel Bregava u Stocu (1975), Rezidencija Izvršnog vijeća BiH Tjentište na Tjentištu (1978), Šerefudin – Bijela džamija u Visokom (1970 – 1979), Rezidencija predsjednika SFRJ Gorica u Bugojnu (1979), Planinski hotel Vučko na Jahorini (1983), Džamija Behrambegove medrese u Tuzli (1999., koautor Husejn Dropić), Dom umirovljenih katoličkih svećenika u Mostaru (2004), Katolička crkva Sv. Pavla sa franjevačkim samostanom u Tuzli (2006), Katolička crkva Gospe od anđela, Nova Bila (2009), Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice u BiH te Groblje žrtava zločina na Kapiji – Tuzla.

Među značajnijim projektima iza kojih stoji njegov potpis su i Planinarski dom Bobovac na Bobovcu – Kraljeva Sutjeska (1968), Rimokatolička katedrala u Mostaru (1972), Hotel Mlino, Bled (1984), Koncertna dvorana u Rigi – Litvanija (koautor Branko Tadić, 1988), Gentleman Club sa prinčevom rezidencijom, Abu Dhabi (1989), Individualna stambena kuća, Minusio, Švicarska (1994), Džamija Hadži Alije Hadžisilahovića u Stocu (1993), Trg oslobođenja u Tuzli (1997), Rekreacijski centar Bijela tabija u Sarajevu (2014) te Kompleks Turalibegovog vakufa, Tuzla (2005).

Dobitnik je brojnih nagrada - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1962, Nagrada ULUPUBiH 1962, Nagrada Društva primijenjenih umjetnika BiH 1963, Borbina Savezna nagrada za arhitekturu 1978, Nagrada 12. aprila grada Zenice 1978, Nagrada DAS 1980, 27. julska nagrada BiH 1983, Aga Khanova nagrada za arhitekturu 1983, Plaketa Kantona Sarajevo – za doprinos razvoju Kantona iz oblasti nauke i umjetnosti 2006.

Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka (kasnije prebačen u Odjeljenje umjetnosti) izabran je 1990, a za redovnog 2002. godine.

Fena/federalna.ba