U Trebinju odata počast narodnom heroju Vladi Šegrtu

U povodu tridesetogodišnjice smrti vijećnika ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, člana prve poslijeratne vlade Bosne i Hercegovine, narodnog heroja Vlade Šegrta, danas je u Aranđelovu nadomak Trebinja, njegovom rodnom mjestu, položeno cvijeće i odata počast. Komemoraciji su prisustvovali članovi porodice, prijatelji i poštovaoci tekovina antifašističke borbe iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Prisutnima su o značaju antifašističke borbe i doprinosu Vlade Šegrta govorili Izo Rokolj i predsjednik SABNOR-s BiH Sead Đulić.

“Ne damo ono što je naše, a Vlado Šegrt je naš i mi ga ni mrtvog nikom ne damo. Danas smo ovdje da ga se sa dužnim poštovanjem sjetimo, a ne da ga branimo. On i njegovo saborci davno su sebe odbranili u onom dugom, krvavom i pobjedonosnom maršu, koji je počeo nedaleko odavde, iz Lastve, gdje je formiran Prvi udarni bataljon, pa sve do 15. maja 1945., kad su nogom stali na austrijsku i italijansku granicu. To su bili oni koji su goli prsima jurišali na nebo i koji već odavno nikom ništa ne duguju. Mi dugujemo njima“, kazano je.

Vlado Šegrt (1907. – 1991.) rođen je u selu Aranđelovo, kod Trebinja, do Drugog svjetskog rata bavio se zemljoradnjom, član je KPJ od 1931. godine. Poslije okupacije zemlje 1941., zajedno sa Savom Kovačevićem, jedan je od glavnih organizatora oružanog ustanka u svom kraju. 

Prošao je gotovo sve velike bitke NOB-a, od rodnog Trebinja, Bosne, Hrvatske i Slovenije, sve do granice prema Italiji i Austriji.

U teškoj i slavnoj borbi za Prozor u IV neprijateljskoj ofanzivi, poznatoj i kao Bitka za ranjenike, Šegrtova Deseta heregovačka brigada i njen Mostarski bataljon prvi su prodrli u grad.

Postao je čuven po svom junaštva, a o njegovoj hrabrosti i vojničkoj umješnosti, kao jedne od najlegendarnijih ličnosti u BiH iz Drugog svjetskog rata, pisali su, između ostalih, Vladimir Dedijer i Koča Popović.

Bio je vijećnik  ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Iz rata je izašao kao general-major. Nosilac je velikog broja ratnih i mirnodopskih odlikovanja, a za narodnog heroja proglašen je 20. decembra 1951. godine.

Poslije oslobođenja, obavljao je niz odgovornih političkih i državnih funkcija kao predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine BiH, ministar poljoprivrede,  član Izvršnog veća BiH i potpredsjednik Narodne skupštine, član CK KPJ i CK SK BiH, član Savjeta Federacije...

Početkom šezdesetih godina na lični zahtijev rano je otišao u penziju, da bi, kako je to tada obrazložio, svoje mjesto ustupio mlađim i sposobnijim. I pored toga, do kraja života je ostao aktivan član društvene zajednice, doprinoseći njenom razvoju i napretku. Rado se družio sa mladima i bio je, između ostalog, i dugogodišnji predsjednik Savjeta omladinske radne akcije na Sutjesci.

Umro je 31. jula 1991. godine u svom Aranđelovu, u Lastvi kod Trebinja, gdje je i sahranjen.

Vlado Šegrt je za života postao legenda, junak iz naroda, koga su njegovi savremenici s pravom uvažavali i poštovali. Živimo u vremenu, u kome je vrlo važno da se sačuva sjećanje na čovjeka koji je cijeli svoj život posvetio borbi za bolje i pravednije društvo, za idele socijalne pravde i punu ravnopravnost naroda u BiH i Jugoslaviji, pogotovo sada kad se raznim revizionističkim poluistinama i lažima i sve to želi dovesti u sumnju.

federalna.ba