U Sarajevu međunarodni skup “Poziv na mir, kraj ratova i poštivanje međunarodnog prava”

Pokrenuta u aprilu ove godine u Gerniki, Španija, na 88. godišnjicu bombardovanja, inicijativa nastoji transformirati sjećanje, pojačavajući globalni poziv za okončanje rata i unapređenje dijaloga, mira i poštivanja međunarodnog prava. Kako su kazali organizatori, „Poziv na mir“ se nastavlja u Sarajevu – gradu koji nosi duboke ožiljke rata, ali stoji kao snažan simbol otpornosti te kao svjedočanstvo moći oporavka, pomirenja i obnove. Dok Bosna i Hercegovina ove godine obilježava tri decenije mira, Sarajevo stoji kao živi podsjetnik na potrebu i hitnost inicijative „Poziv na mir, kraj ratova i poštovanje međunarodnog prava“. Empatija i uzajamno poštovanje ključni su u upravljanju i izgradnji trajnog mira, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović:

„Stravična stradanja nevinih u Gazi, UkrajinI, Sudanu i drugim stratištima su poziv da se sjetimo Boga, njegove upute i opomene kako bismo imali empatiju prema ljudima. U teškim vremenima, ljudi vjere ne smiju biti paralizovani, ne smiju se zatvoriti u sebe. Oni moraju biti svjedoci u ime Boga za ono što je istina i pravda. Ohrabreni smo najavom zaustavljanja rata u Gazi, prilika je ovo da se postigne pravedno i trajno rješenje za sve u svetoj zemlji. Ovaj skup je prilika da obavežemo sebe i svoje zajednice na javno odbacivanje i osudu svih manifestacija antisemitizma, islamofobije, ksenofobije i drugih netrepeljivosti, kao i svakog oblika rasne, etničke i nacionalne mržnje.“

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uputio je apel da se odmah i bez odlaganja obustave ratne operacije širom svijeta, te da počnu mirovni pregovori. Dodao je i da multietnički i međuvjerski karakter Sarajeva  ga čini snažnim okruženjem za unapređenje dijaloga, inkluzije i poštovanja međunarodnog prava.

„Sukobi i ratovi na balkanskim prostorima postali su nažalost istorijska realnost. Sve se dešavalo u kontekstu borbi naroda ovih balkanskih prostora radi osvajanja i postizanja slobode. Osvojiti slobodu i imati je u potpunosti, nije bilo nimalo jednostavno. Milioni ljudi dali su živote za taj ideal slobode.

Poslije oslobođenja od tuđinaca pojavila se na ovim prostorima želja za dominacijom jednih nad drugima. Umjesto prethodnih stranih neprijatelja predmet sukoba  postali su sukobi identiteta, a sukobi oko identiteta pretvorili su se u iscrpljujuće sukobe s genocidnim posljedicama.“ 

Nadbiskup vrhbosanski don Tomo Vukšić, kazao je između ostalog, da ni jedna vjerska ustanova, vjerska zajednica nije ustanovljena za to da riješi sva velika pitanja i sve probleme na svijetu.

„Dakle ljudsko dostojanstvo, meni se čini da je to ključna vrednota koja je toliko važna da se nikada niko ne bi smio umoriti od ponavljanja te vrednote. Tu je i dobar primjer. Pokazujući dobar primjer uvIjek to bude znak nade. To možemo i to moramo. Istina je ne možemo riješiti i nismo pozvani da rješavamo ratne sukobe ni druge probleme koji ugrožavaju mir. Ali u svemu tome, uvijek možemo i zato smo na ovom svijetu a i moramo biti znakovi i svjedoci nade. Zato ja vjerujem da je ovaj naš skup dobar primjer i znak nade.“

Konferencija će biti zaključena 18. oktobra usvajanjem zajedničke deklaracije, koja će predstavljati novu globalnu platformu za promociju mira, okončanje sukoba i poštivanje međunarodnog prava.

Ove godine ovaj dan ima poseban značaj, jer označava 30 godina mira u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ova godišnjica povezuje globalni poziv na akciju sa putem pomirenja, izgradnje povjerenja i jačanja društvene kohezije u zemlji.

Međunarodni dan mira poziva zajednice širom svijeta da odbace nasilje, mržnju, diskriminaciju i nejednakost te da preduzmu konkretne korake za mir.

U svojoj poruci generalni sekretar UN-a, António Guterres, naglasio je da se mir tiče svih nas, pozivajući svijet da ušutka oružje, okonča patnju i izgradi mostove pravde, dostojanstva i stabilnosti.