U Sarajevu konferencija Sloboda govora, izražavanja i mediji "pod opsadom"

Sloboda govora i izražavanja, kao i osiguranje okruženja za nesmetano djelovanje civilnog društva su dva od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Istaknuto je to danas uoči održavanja Konferencije „Sloboda govora, izražavanja i mediji 'pod opsadom'“ koju su u Sarajevu organizirali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRNBiH), u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini.

Ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Stromquist izjavila je tim povodom kako je za Bosnu i Hercegovinu, koja je dobila status kandidata za članstvo u EU krajem prošle godine, sada pravo vrijeme da se angažira na jačanju demokratskih procesa. 

- Ljudska prava, demokratija i sloboda govora su ključne vrijednosti EU, tako da smatramo da je sada veoma značajno da se u Bosni i Hercegovini razgovara o ovim bitnim temama – istaknula je ambasadorica Sromquist.

Pocrtala je kako je u kontekstu evropskih integrativnih procesa nužno činiti pomake u spomenutim oblastima, uz opasku kako, su, nažalost, prisutni neki negativni trendovi koji Bosnu i Hercegovinu odvraćaju u suprotnom smjeru.

Stoga je ocijenila veoma značajnim da predstavnici različitih sfera u BiH, zajedno s međunarodnim predstavnicima, razgovaraju o tome šta je moguće učiniti kako bi se ukupna sitacija u tom pogledu unaprijedila.

Istovremeno je upozorila kako je to od posebnog značaja u sagledavanju šire perspektive na tom planu, a s obzirom na prisustvo globalnog trenda urušavanja demokratije i slobode medija, kao i trenda reduciranja prostora za djelovanje organizacija civilnog društva.

Na značaj zaštite slobode medija i temeljnih demokratskih postignuća i vrijednosti EU ukazala je i šefica Političkog odjela EUSR-a u BiH Elisabet Tomašinec, podsjećajući kako je glavni vanjskopolitički cilj BiH da postane dijelom EU, te da je stoga neophodno napraviti odlučne iskorake u spomenutim oblastima.

Potcrtala je u tom kontekstu kako je zaštita ljudskih prava fundamentalna za proces pristupanja EU, podsjećajući na neophodnost implementacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

- Bosna i Hercegovina jeste dobila kandidatski status u decembru uz razumjevanje da mora da zadovolji cijeli set zahtjeva, uključujući i garanciju slobode izražavanja i slobode medija, kao i zaštite novinara – bila je izričita Tomašinec, upozoravajući kako je sa stanovišta EU bilo kakvo ograničavanje u tom pogledu apsolutno nedopustivo.

Referirajući se na spomenute teme, direktorica CIN-a Lejla Bičakčić je novinarima kazala kako je cilj današnje konferencije – otvaranje pitanja u kojem pravcu BiH ide, odnosno šta, potencijalno, donose najavljene izmjene Krivičnog zakona u RS i kakve implikacije to može imati na daljnje urušavanje ionako suženog prostora za slobodan rad civilnog društva i medija u BiH, ali i šire.

- Zakon, naravno, nije ograničen samo na prostor RS i svi mi možemo biti predmetom tog zakona (ponovne kriminalizacije klevete op. a.), ukoliko se usvoji, a što bi značajno otvorilo prostor za autocenzuru novinara i aktivista organizacija civilnog društva, kao i opozicije u nekom širem smislu – kazala je Bičakčić.

Na trend sužavanja prostora za slobodno istraživanje i izvještavanje medija upozorio je i direktor BIRN-a BiH Denis Džidić, podsjećajući kako je primjer za to i nedavni prijedlog zakona u Kantonu Sarajevo, za koji se vezuju veoma problematične najave u smislu da će „policija biti ta koja će određivati šta su po njima 'fake news' i dezinformacije".      

- Suštinski, glavna poruka koju mi želimo da plasiramo jeste da za ovako ozbiljne stvari, prevashodno, moraju biti uključeni novinari i mediji, te da cijela medijska zajednica mora biti ta koja će dati glavnu riječ – poručio je Džidić, naglašavajući općedruštveni značaj osiguranja objektivnog informisanja, izvan političke kontrole i utjecaja.

Cilj konferencije, koja je okupila predstavnike medija i civilnog društva, kao i predstavnike vlasti u BiH, te predstavnike međunarodnih i regionalnih organizacija, jeste otvaranje dijaloga o mogućem sinergijskom djelovanju i stvaranju mreže zaštite za nezavisno novinarstvo i djelovanje civilnog društva.

Kako je najavljeno, bit će riječi i o osiguranju odgovarajuće sudske zaštite u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima.  

federalna.ba/Fena