U Sarajevu izložba fotografija "Ivo Andrić-posljednji put u Travniku"

Na poziv Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a na temelju Sporazuma o saradnji između Gradske biblioteke Travnik i ove ustanove, izložba fotografija iz arhiva Gradske biblioteke Travnik „Ivo Andrić – posljednji put u Travniku“ bit će predstavljena u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u petak, 8. decembra 2023. godine sa početkom u 19 sati.

Izložba će simbolično biti predstavljena u povodu obilježavanja datuma dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću-saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Autori izložbe su Kenan Kavazović, Azra Kavazović i doc. dr. Amela Bajrić.

Fotografije svjedoče Andrićevoj posljednjoj posjeti Travniku, 15. oktobra 1972. godine, gdje je prisustvovao Centralnoj jugoslovenskoj manifestaciji „Mjesec dana knjige“ čiji je pokrovitelj bio Džemal Bijedić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. U okviru manifestacije posjetio je, tada, Narodnu biblioteku, svečano otvorio Dječiju biblioteku, otkrio spomen-ploču na mjestu gdje je davne 1706. godine Elči Ibrahim-paša uspostavio prvu javnu biblioteku. Tog dana ispred tadašnjeg Doma JNA posadio je i jednu od Pančićevih omorika koje su, između ostalog, obilježavale osam decenija života Ive Andrića.

Izložba fotografija „Ivo Andrić – posljednji put u Travniku“ prvi put je predstavljena travničkoj publici, 18. oktobra ove godine u okviru kulturne manifestacije ”Andrićevi dani 2023”. Tom prilikom je naglašeno da je njen cilj  predstaviti određene pojedinosti Andrićevog posljednjeg boravka u Travniku, a "ono što je sigurno šira slika cjelokupne manifestacije jeste promocija kulture čitanja i knjige".

Inače, od dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću prošle su 62 godine. 

Uspješnom diplomati bivše Jugoslavije, velikanu evropske književnosti i intelektualcu čije djelo neki i dan-danas žele osporiti, najveće svjetsko priznanje u oblasti književnosti je dodijeljeno u Stockholmu 10. decembra 1961. za roman "Na Drini ćuprija",  kao i za cjelokupni dotadašnji rad na 'historiji jednog naroda'.

Dr. Andreas Estarling, član Švedske akademije, ovim riječima je uručio Nobelovu nagradu našem najpoznatijem piscu Ivi Andriću: 

"Veliko je zadovoljstvo za Švedsku akademiju da u Vama nagradi jednog vrednog predstavnika onog jezičkog područja koje do sada nije bilo predstavljeno u listi nagrađenih. Sa izražajem naših iskrenih čestitki, ja Vas molim da primite ovaj znak počasti iz ruku njegovog Veličanstva Kralja…"

Svoju zahvalnost, tom prilikom, Andrić je iskazao govorom O priči i pričanju, koji se već decenijama pamti i po kome će ostati upamćen zbog svoje skromnosti, jer tom prilikom nije pričao o sebi i svojim dostignućima, već je podijelio svoje refleksije o pripovijedanju i pripovjedačkom djelu uopće. Svoj govor Andrić je održao na francuskom jeziku, a tekst je kasnije objavljen u godišnjoj publikaciji Nobelova nagrada u izdanju Nobelove fondacije, a nalazi se i u okviru njegovih Sabranih djela.

Cjelokupan iznos od Nobelove nagrade (250.232,88 švedskih kruna) Andrić je donirao  za izgradnju bh. biblioteka i kupovinu knjiga. 

"Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unapređenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine", napisao je Andrić u pismu koje je 17. maja 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine.

I novčani iznos nagrade AVNOJ-a iz 1967. godine i Dvadesetsedmojulsku nagradu iz 1970. godine pisac je dao također za razvoj bibliotekarstva Bosne i Hercegovine. 

Upravo Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH baštini neprocjenjivo vrijednu ostavštinu književnika i nobelovca Ive Andrića.

Muzej čuva prvu i drugu verziju rukopisa "Na Drini ćuprija", nalivpero kojim je Andrić pisao, njegove naočale koje je koristio u tom periodu, i mnoge druge segmente. "Iako u Beogradu i danas djeluje zadužbina "Ivo Andrić" koja stipendira mlade talente, on je ipak ocijenio da je Muzej književnosti mjesto gdje bi trebao da pohrani svoje rukopise. Svi se rukopisi čuvaju u jednom posebnom trezorskom ormaru, jer su eksponati zaista od izuzetne vrijednosti", istaknula je Šejla Šehabović , direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. 

federalna.ba