U Pandorinim dokumentima i šest bh. kompanija

Bosanskohercegovačka kompanija Energoinvest jedna je od 6 kompanija iz naše zemlje koje su spomenute u sklopu novinarske akcije Pandora dokumenti. Nadležni u zemlji najavljuju istragu, no bez mnogo optimizima. A pitanje koje se postavlja je kako to da među spomenutim imenima nema niti jednog političara iz Bosne i Hercegovine.

Izvan Pandorine kutije nije ni naša zemlja. Začuđujuće, ovaj put na popisu nisu bh. političari, ali jesu kompanije. Njih šest. Kojih tačno, javnosti još nije poznato. Prema BIRN-ovom istraživanju, jedna od kompanija spomenuta u Pandora dokumentima je Energoinvest.

Na temelju velikog broja dokumenata koji su procurili u javnost, BIRN otkriva da je, počevši od 2013. godine, Energoinvest platio ukupno više od 3,6 miliona eura maloj konsultantskoj firmi registriranoj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u martu te godine. Firmu naziva “AL Energy Transmission” vodi albanski biznismen Vasil Kallupi.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti već se bavi ovim pitanjem. Međutim, nimalo optimistično poručuju da su pojedinci ili grupe koje sudjeluju u mehanizmima organiziranog kriminala iznad institucija koje se bore protiv njih.

“Mislim da je to jedna vrsta alarma da kriminal ne poznaje granice. I izazov sistema sigurnosti je da svojom funkcionalnošću dosegne veći nivo saradnje. Ja neću spekulirati o navodima, pitanje je koliko su te tačne tvrdnje i šta će dodatna istraživanja pokazati”, kazao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Činjenica je da Bosna i Hercegovina nije imuna na korupciju, niti na pranje novca. No, razlog zašto se među gotovo 12 miliona dokumenata nije našlo više domaćih aktera je vjerovatno to što za tim nemaju potrebe. Upućeni tvrde da je i naša zemlja pogodno tlo za ubacivanje nelegalno stečenog novca u legalne tokove. Prema istaživanju portala Capital, više od dvjesto slovenskih kompanija registriranih u Banjoj Luci na taj način izbjegava obaveze u matičnoj zemlji.

“Takvih firmi iz drugih zemalja sigurno da ima mnogo više. Ovdje kod nas je lako ubaciti prljav novac u legalne tokove preko raznih djelatnosti - od ugostiteljstva preko građevinarstva do poslovanja sa drugim pravnim licima - gdje se vrlo loše ili skoro nikako ne provjerava njegovo porijeklo”, navodi Siniša Vukelić, urednik portala Capital.

Još jedan razlog zašto više imena iz BiH nije među ovim dokumentima je to, po tvrdnjama struke, što koriste druge offshore destinacije. No, o tomu ćemo kad do toga dođe. Vratimo se na aktuelnih 6 kompanija. Otkrivanje preostalih 5 očekujemo u sljedećim danima.

federalna.ba