U Njemačkoj se odaje počast LGBTQ žrtvama tokom komemoracija za žrtve holokausta

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, njemački parlament će danas prvi put pomenuti nacističke žrtve proganjane zbog svog rodnog identiteta, ili seksualne orijentacije. "Ta grupa je važna za mene zato što i dalje pati od neprijateljstava i diskriminacije", rekla je predsjednica Bundestaga Bärbel Bas za France press.

Od 27. januara 1996. poslanici svake godine u donjem domu Parlamenta organizuju ceremoniju da obilježe godišnjicu oslobađanja logora smrti Auschwitz-Birkenau. Tradicionalno ceremonija predstavlja sjećanje na šest miliona Jevreja koje je pogubio režim Adolfa Hitlera.

Iako je bivši njemački šef države Roman Herzog (1994-1999) već 1996. govorio o tragičnoj sudbini homoseksualaca i lezbejki za vrijeme nacističkog režima, aktivisti za prava LGBTQ zajednice smatraju da je njihova priča dugo marginalizovana i zaboravljena.

Današnja ceremonija posvećena njihovom progonu predstavlja "važan simbol priznanja patnje zatvorenih, mučenih i ubijenih žrtava", ocijenila je Henny Engels iz asocijacije za prava homoseksualaca i lezbejki.

U nekim njemačkim gradovima, posebno u Berlinu, LGBTQ scena se proširila tokom Weimarske republike 1920-ih godina. Krivični zakon je od 1871. zabranjivao seksualne odnose među muškarcima, ali je on bio relativno malo primjenjivan. Sve se promijenilo dolaskom nacional-socijalista na vlast poslije izbora 1933. godine. Od 1935. partija je pooštrila zakon, podižući na deset godina prinudnog rada kaznu za seksualni odnos među muškarcima. Zatvoreno je oko 57.000 muškaraca, između 6.000 i 10.000 je poslato u koncentracione logore i primorano da nosi uniforme sa znakom roze trougla koji onačava njihovu seksualnu orijentaciju.

Prema procjeni istoričara između 3.000 i 10.000 homoseksualaca stradalo je za vrijeme nacizma, mnogi od njih su kastrirani ili podvrgnuti užasnim, navodno medicinskim eksperimentima. I hiljade lezbejki, transrodnih osoba ili prostitutki, koje su smatrane "degenerisanim", bile su zatvorene u logorima.

Podsjećajući da je holokaust na prvom mjestu bio usmjeren protiv Jevreja, direktor memorijalnog centra Yad Vashem u Jerusalimu Danny Daian pozdravio je ovo proširenje rada na sjećanju njemačkih poslanika.

"Holokaust je bio napad na čovječanstvo, protiv LGBTQ osoba, Roma, Sintija, mentalno oštećenih osoba, ali posebno protiv Jevreja. Poštujemo i odajemo počast svim žrtvama", rekao je on za vrijeme nedavne posjete Berlinu".

Tokom današnje ceremonije koja će se održati u istorijskoj zgradi Reihstaga u centru Berlina, govoriće jevrejka iz Holandije Rozet Kats, stara 80 godina, čiji roditelji su stradali u Auschwizu.

Gotovo 80 godina poslije oslobađanja logora neće biti svjedočenja nekog preživjelog iz nacističke epohe koji pripada LGBTQ zajednici, rekla je Bas. Glumci će umjesto toga čitati tekstove koji govore o tragičnim pričama homoseksualnih žrtava za vreme Hitlerovog režima.

federalna.ba/Beta