U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH promovisana „Majka Kraljica - Katarina Kosača Kotromanić“
Obilježava se šest stotina godina od rođenja Katarine Kosača Kotromanić, zapamćene kao najvoljenije bosanske kraljice. Književnica Nataša Bartula-Hebert, iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini, ispisuje roman Majka Kraljica - Katarina Kosača Kotromanić. Promocija knjige održana je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.
Katarina Kosača Kotromanić, supruga kralja Stjepana Tomaša, živjela je u 15. stoljeću. Njena ličnost i pojava opečatile su historijsku transverzalu. Domovina kao konstrukt, ali i otjelovljenje emocija, upliće se u promišljanje i rekonstrukciju Katarininog života. Osim slojevite historijske građe, Bartula-Hebert znalački nijansira kraljičin psihološki profil: „Na osnovu historijskih podataka, analizom svega do čega sam došla i psihološkom nadogradnjom, što je jako važno, nastao je ovaj roman. Kad je u pitanju psihološka komponenta, htjela sam da istaknem i samim naslovom da se ne radi radi samo o majci kao majci - kraljica Katarina je tragična ličnost, ona je izgubila svoju djecu, ali je izgubila istovremeno i domovinu, završila je život u Rimu“.
Svjedoci smo pristranih, iskrivljenih tumačenja činjenica, svojevrsnog 'otimanja' historijskih ličnosti, što rezultira konfliktima i međunacionalnim animozitetom. Ipak, kraljica Katarina je djelovala na tlu Bosne i Hercegovine i do kraja joj bila posvećena.
„Često se spori čija je, koliko je, šta je porijeklom... Mislim da je šteta raspravljati o tome. Sve što je u Bosni i Hercegovini - sve je naše. Sav period od Kulina bana - sve je naše“, kaže Franjo Topić, suizdavač i promotor knjige.
Djelo „Majka Kraljica - Katarina Kosača Kotromanić“ jeste roman, ali autorica itekako poznaje i služi se metodologijom naučnog rada. Istraživanjem dokumenata došla je do iznimno važnih podataka, ali i postavila originalne teze.
„Nataša Bartula-Hebert je napravila roman koji je još obogatila fus notama, gdje jednostavno dokazuje neke svoje teze koje su nevjerovatne“, ističe Goran Mikulić, izdavač.
Ispunjena sala Muzeja kniževnosti i pozorišne umjetnosti svjedočila je tome koliko su ove i slične teme od krucijalne važnosti za poučavanje mlađih generacija i razvijanje adekvatnog kulturnog narativa. Historija Bosne i Hercegovine potiče autoricu na kreativnost - stoga, muzika, specifično, kompozicija i komponovanje su, između ostalog, način da nam ispripovijeda priču o svima nama.
federalna.ba