U Mostar ako kreneš – Miljenko Buhač

**

Dobro je čitati ... jer čitanje je učenje. Uz čitanje sve ima drugačiji smisao i drugačije boje

**

U jednoj od niza biografija koje se mogu naći o autoru knjige „U Mostar ako kreneš“ čitamo - Još kao mali dječak (visokog rasta) krenuo je iz rodnog sela Jare u osvajanje svijeta. Prvi zanos i nešto malo novca bili su dostatni čak do Mostara, gdje se zadržao sve do dana današnjega. U Mostaru se školovao, studirao, našao prvi posao, prvu – ali i posljednju! – ljubav. Brižan je otac jednog djeteta i vjeran suprug jedne žene. Ne mogavši se opredijeliti između zvanja diplomiranog ekonomiste i anonimnog pisca, postao je novinar. Miljenko Buhač svoju profesionalnu karijeru započeo je kao novinar na Radiju Mostar; pisao je i za ”Večernje Novine”, “Valter”, LOM, “Naše Dane”, a njegov glas smo slušali i u programu Radija Sarajevo.
Prvu knjigu priča - „Glasovi iz Propunte“ Buhač je objavio 2004.godine, a roman „Čistač zračne luke” tri godine kasnije. Prozu i poeziju objavljivao je u časopisima „Diwan“, „Mogućnosti“, „Motrišta“, „Život“. Zbirka priča „U Mostar ako kreneš“ ima dva izdanja – prvo 2011-e, a drugo 2014.godine. Oba u izdanju Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

**

Iz recenzije - Knjiga priča „U Mostar ako kreneš“ sadrži pet tragi-komičnih priča i jednu autobiografsku priču. Sve priče imaju regionalnu prepoznatljivost: po nazivima lokacija gdje se one odvijaju, po imenima likova, po nekim specifičnim uzrečicama i psovkama. Sve navedeno pričama daje posebnu autentičnost i šarm, ali ih (možda) ograničava da budu čitane i dobro prihvaćene širem, ne-hercegovačkom, čitateljstvu. A i Miljenko Buhač je, čini mi se, našao dobru mjeru korištenja tipično hercegovačkog vokabulara u pričama,  kako bi one ipak, uz taj nezaobilazni regionalni šarm, imale i nešto širi značaj. Buhač se, u svojim pričama,  bavi ljudima Mostara (i okolice), njihovim preokupacijama, oslikava njihov mentalitet sa svim pozitivnim i negativnim karakteristikama. Ono što je zajedničko svim pričama jeste poslije-ratno ozračje. Nisam sigurna da riječ „ozračje“, sa svim što ta lijepa riječ nosi, pristaje uz riječ „ratno“, ali … tako se koristi, pa neka bude!  Dakle, priče imaju to poslije-ratno ozračje, ali ne govore o ratu! Niti jedna!  Svi likovi su obilježeni prošlim ratnim događanjima. U svakoj priči rat izviruje iza nekog kuta i daje nezaobilazni okvir svakom događaju i svakom razgovoru. U nekim pričama rat je prisutan tek u blagim naznakama, a u nekima akteri priča se ne mogu,  iz tog ratnog života, uopće iščupati. – napisala je, između ostalog, pjesnikinja Diana Burazer u svom osvrtu na knjigu Miljenka Buhača „U Mostar ako kreneš“

**

Iz recenzije -  Knjigu priča Miljenka Buhača U Mostar ako kreneš ili Moj k(r)amp(f) – možemo shvatiti i kao fragmentarno ili mozaično ispisano romaneskno štivo koje se u krležijanskom shvatanju romana može doživjeti kao historijska kronika i jedini beletristički način, da se stvari prikažu u svojoj jadnoj golotinji, bez maske. Ljudi putuju kroz vrijeme, a da bi se udes njihova života ostvario u svoj grozoti bezidejnog trajanja, što je ostvarljivo samo u romanu. Dakle, Miljenko Buhač – napisao je ovovremeni i strukturalno otvoreni roman. Napisao je ono što je najteže napisati. Osim toga, ispisujući naslov i u opciji: Moj k(r)amp(f), asocijativno i faktički nudi nam sliku neofašističke stvarnosti i opasnosti koja ustvari prijeti cijelome svijetu. Jedinstvo vremena, prostora i cilja pripovijedanja postoji knjizi U Mostar ako kreneš, profiliranje likova i njihovoga mentaliteta vrlo je vitalno i suvremeno blisko, dinamično, profilira ih isti duh. Miljenko Buhač je fascinantno duhovit do mjere kojoj kao specifičnom šarmu ne možemo odoljeti. S obzirom da je Buhačov humor stvarnosno zasnovan, riječ je o kozerstvu i stvarnoj, žovijalnoj duhovitosti koja neodoljivo otvara proces smijeha i životne radosti u ljudima, Buhačovim likovima i čitateljima. Dakako, ako Miljenkovo djelo shvatimo kao roman, to je i roman likova. Svaki fragment donosi karakterističan lik. Miljenko Buhač je inteligentan pisac, on ni slovo ne ispisuje uludo! Miljenko je pronicljiv, oduhovljen i duhovit. Sočan u svakoj riječi s punim pokrićem. Buhač piše, slijedeći leksički i semantički smisao rijči i unaprijed jasno profiliranu sliku, iz rečenice u rečenicu stječe i razvija spisateljska znanja i vještine. Njegova sintaksa je karakteristična i precizna. Ovo je pomalo i pikarski roman i roman o probisvjetima ovoga doba, o ljudima koji se snalaze i prolaze kroz iglene uši života i vremena, stvarnih nedaća. Miljenko Buhač je ovovremeni, tj. suvremeni spisatelj ... Buhačov roman, U Mostar ako kreneš, stvaran je presjek društvene slike u jednom aspektu života, naročito u povijesnom i prostornom, postratnom, vremenskom, socijalno i psihološki  dakle i antropološki ... U Mostar ako kreneš je knjiga /roman likova, dominantno/ koji se vrzmaju najčešće na marginalnoj životnoj crti /i po čemu su likovi pikarski/ svjesni toga kao prirodnog mjesta za svoju osobu i nemogućnost izmjene osobne pozicije, dakle mjesta, koje niti žele niti mogu promijeniti. Na određen način njih je profilirao život svojim zadatostima do mjere da i iznakaženi nuždom i nevoljama, makar i jesu marginalci, propuštaju svaki refleks da uđu u nešto bolju opciju, oni naprosto i prirodno žive krajnosti. Njihovi su likovi i karakteri zamišljeni kao nositelji određenih ideja i pogleda na svijet, pa im to i bivaju osnovne karakterološke crte. Karakterizacija likova najvećma je data u samim imenima likova: Drnč, Guza, Bilder, Mila – Melani, Born, Lisičin Brijeg, Šiljkut, Brato, Smrdoljub, Milan Pometina, ne bježi od pominjanja Oluje, otac Smrdoljub, balija Boban, etc. Miljenko je beskrajno i inventivno rječit za svaku situaciju. Miljenko Buhač, rijedak je inventivni um. Izvrstan stilist. Njegovi tekstovi govore cjelokupnom svojom fizionomijom ono najznačajnije radi čega su pisani. Tom stilu, treba pridodati Buhačev urođeni smisao za humor, sočan i živ pjesnički jezik. Autorefleksivno i autoreferencijalno besprijekorno funkcionira u njegovom romaneskom tekstu. Jer, nije uvijek jasno šegači li se Miljenko sa svojim likom ili sam sa sobom! Njemu osobno to nije ni važno, a moram reći ni meni, Miljenko mi je zbog toga posebno drag – napisao je rahmetli književnik Atif Kujundžić o Buhačevoj knjizi „U Mostar ako kreneš.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-bravo-maestro – Šerkan Cakić

Izvor / foto – Selma Dizdar