U Konjicu održan protest za spas Neretve i njenih pritoka

Udruženje “Zeleni Neretva” Konjic i Udruženje građana “Neretvica -Pusti me da tečem”, u saradnji sa Koalicijom za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, danas su u Konjicu organizovali mirno okupljanje za spas Neretve i njenog sliva od izgradnje hidroelektrana. Okupljanje je počelo simbolično u 5 do 12, a nakon toga je uslijedila mirna šetnja građana.

Uprkos otporu lokalnog stanovništva, akademske zajednice i bh. javnosti, nastavlja se gradnja hidroelektrane “Ulog”, koja prijeti uništenjem cijelog gornjeg toka Neretve. Već se naziru posljedice po rijeku i živi svijet. Područje gradnje HE Ulog je mjesto sučeljavanja tektonskih lomova pa su zbog toga sva mjesta nizvodno od Uloga izložena opasnosti od velikih poplava ukoliko dođe do zemljotresa ili oštećenja brane. Godine 1936. sva mjesta nizvodno od planirane brane potopljena su nakon zemljotresa koji je izazvao obrušavanje kamenja i stvaranje brane upravo na mjestu gdje se sad gradi hidroelektrana Ulog. Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge „Gotuša” iz Fojnice:

„Hidroelektrana Ulog je planirana još u onom bivšem sistemu, za vrijeme bivše Jugoslavije, pa se odustalo baš zbog toga što je to jedno nestabilno područje. Dakle, to je jedno područje koje ni seizmički nije stabilno, a ni po konfiguraciji terena. Tad je urađeno adekvatno istraživanje i došlo se do zaključka da baš nije pametno da se tu pravi hidroelektrana.“

Problematičan je i izvođač radova, kaže Slaven Raguž, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Koncesiju za gradnju na 30 godina dobila je firma EFT, čiji je vlasnik biznismen Vuk Hamović. Partneri na projektu su kineska kompanija Sinohydro, koja je, među ostalim, radila na mostu Počitelj na kojem je početkom augusta došlo do pucanja ploče. Zastupnik Slaven Raguž:

„Ja sam razgovarao sa jednim stručnjakom koji mi je kazao da je sreća da hidroelektrana nije izrađena kada je bio onaj veliki potres prije dvije godine, jer je pitanje da li bi to jezero, na način na koji se planira izgraditi, izdržalo. Što znači da bi Glavatičevo, Konjic, Jablanica pretrpili ogromne štete, a direktno Mostar i dalje.“

Gornji tok rijeke Neretve smatra se visoko vrijednim područjem i  treba biti proglašeno zaštićenim zbog rijetkih biljnih i životinjskih vrsta koje su ovdje pronađene. Amir Variščić, predsjednik Udruženja „Zeleni Neretva“:

„Pronađeno je preko 1.300 vrsta. Našli su također 17 novih vrsta koje su uopšte nove za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta koje su nove za nauku. Dakle, nikad nigdje nisu pronađene.“

Problem su i nadležnosti entiteta, odnosno činjenica da se HE Ulog gradi na međuentitetskoj liniji. Ibrahim Turak, predsjednik Udruženja građana „Neretvica – Pusti me da tečem“:

„Ono što smo mi radili na Neretvici, građani moraju razumjeti da to ne možemo raditi na Ulogu. Jer postoje sasvim dva različita gledanja na tu stvar i mi onda moramo raditi po sistemu da se animira Vlada Federacije i RS, zajedno sa ministarstvom na državnom nivou, da oni rješavaju ovaj problem.“

U zajedničkom saopštenju ministarstava okoliša i turizma te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH navedeno je da vlasti RS-a nikada nisu pribavile mišljenje resornih institucija Federacije - a da su to bile dužne uraditi. Zbog toga će uputiti inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH za rješavanje tog pitanja.

Sa današnjeg skupa u Konjicu zatraženo je urgentno zaustavljanje izgradnje HE “Ulog”, kao i prekid realizacije planiranih hidroelektrana “Bjelimići” i “Glavatičevo” te sedam malih hidroelektrana na području gornjeg toka Neretve. Zatim, zaustavljanje izgradnje HES “Gornji horizonti”, te strogu zakonsku zaštitu prirodnih vrijednosti sliva Neretve. Također, zatražen je prestanak kupovine skupog uglja za potrebe Elektroprivrede BiH iz privatnih rudnika kompanija EFT-a i Lagera – ne samo da se tom kupovinom rudari rudnika Elektroprivrede BiH dovode na prosjački štap nego se i javni novac troši na kompanije koje svojim projektima uništavaju Neretvu i Blihu.