U Kantonu Sarajevo rigoroznije inicijative o javnom okupljanju
Iako je temeljno pravo svih građana u BiH – sloboda okupljanja postaje sve više upitna. Dok se mnogi suočavaju sa zabranama okupljanja, u Kantonu Sarajevo na stolu su nove, rigoroznije inicijative – one koje ne vode evropskom putu.
Treća bh. povorka ponosa probudila je pitanje slobode okupljanja u našoj zemlji, kao i pitanje usklađenosti bh. zakona o javnom okupljanju s evropskim regulativama. U međuvremenu, svjetlost dana ugledale su i nove inicijative. Konkretno u Kantonu Sarajevo.
„Klubovi Naroda i pravde u Skupštini Kantona Sarajevo pokreću inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno precizirati prostor za javna okupljanja u Kantonu Sarajevo“, kazao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.
„Na narednoj sjednici Skupštine KS-a podnosim inicijativu da Vlada Kantona Sarajevo obešteti sve privrednike i radnike koji su radi potpune, suvišne i cjelodnevne blokade grada, pretrpjeli značajnu ekonomsku štetu“, kazao je zastupnik SDA Haris Zahiragić.
Ubrzo je uslijedio odgovor, i to iz Naše stranke, inače, partnera NiP-a u sarajevskoj vlasti, naglašavajući da ove inicijative nemaju uporište.
„U svojoj frustriranosti održavanjem Parade ponosa, NiP i SDA, svaka iz svojih razloga, bježe u populizam zaboravljajući da će nakon Parade biti još javnih skupova“, kazao je Dragan Mioković, član Naše stranke.
Stav dijele i organizatori bh. povorke ponosa, uz naglasak da ovdje nije riječ samo o njima, nego o pravima svih građana. Svojim primjerom pokazuju da aktuelni zakon nije isti za sve, posebno kada je riječ o mjerama sigurnosti.
“Ovo što se događa ne možemo reći da je defakto protivzakonito, ali u svakom slučaju jeste simptomatično, u smislu da se to nameće samo jednoj grupi građana“, istakao je Mirza Halilčević, aktivist LGBT populacije.
No, mjere sigurnosti ovise o procjeni rizika. Ipak, neovisno o tome, organizatori, prema evropskoj praksi, ne bi trebali snositi sigurnosne troškove, a prostor se može ograničiti samo uz dogovor s organizatorima. No, nedefinisanost zakonske regulative u Federaciji i RS-u ostavlja prostor za nametanje mjera.
„Za javna okupljanja čak ne smije da se traži odobrenje, nego se vrši prijava. I to je veoma važno da se zna ko organizuje i šta organizuje, ne smijemo zanemariti da postoje spontana okupljanja“, ističe Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.
A spontana okupljanja zakoni u našoj zemlji također ne prepoznaju. Posebnu borbu u vezi s tim vode članovi neformalne grupe Pravda za Davida. Kada traže odobrenje, bivaju odbijeni, a kada se okupe spontano, bivaju rastjerani ili privedeni, a prostor za okupljanje je, za razliku od Kantona Sarajevo, zakonski ograničen.
„Što se Banje Luke tiče, aktom Grada su određena dva mjesta za okupljanje. To je Trg Krajina i Park Mladen Stojanović. Eh, trg je centar. Shodno tome, uglavnom nije dostupan. Dakle, ukoliko ne misliš i ne pričaš onako kako vlast kaže, nećeš dobiti priliku ni slobodu da kažeš nešto drugačije od toga“, tvrdi advokatica Jovana Kisin.
Ozren Perduv, član Pravde za Davida, navodi kako su sad došli do Ustavnog suda BiH i da čekaju kako će se to razriješiti: „Planiramo da idemo i prema Evropskom sudu za ljudska prava ukoliko i Ustavni sud kaže da tu nema ništa sporno“.
Jer pitanje slobode okupljanja je pitanje svih građana. A tu slobodu u našoj zemlji za sada u potpunosti poštuje samo Brčko distrikt BiH, čiji Zakon o javnom okupljanju prati evropsku regulativu. Ostali vrše korak naprijed, nazad dva, zaboravljajući na temeljna građanska prava za čije su osiguravanje zapravo i izabrani.
federalna.ba