U Jajcu obilježena 80. godišnjica zasjedanja AVNOJ-a
Pečat o kontinuitetu državnosti, suverenitetu Bosne i Hercegovine i utemeljenju antifašističkih vrijednosti utkanih u odluke iz Mrkonjić-Grada stavljen je 1943. godine u Jajcu. Brojne delegacije tim povodom obilježile su osamdesetu godišnjicu od zasjedanja AVNOJ-a i usvajanja Deklaracije kojom je jasno rečeno da svi u državi moraju biti slobodni i ravnopravni.
97-godišnji Ibrahim Rustempašić iz Bugojna, koji se, kaže, sa 17 nepunih godina uključio u oslobodilačku borbu, najstariji je učesnik obilježavanja 80. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Za razliku od njega, koji u sali u kojoj su donesene historijske odluke u tišini vraća vlastita sjećanja, brojni antifašisti sa zastavama i znamenjem te na jezicima sadašnjih dražava razgovaraju i razumiju se.
„Tu je Bosna i Hercegovina kao buduća republika jugoslovenske federacije dobila međunarodni legitimite i, na kraju krajeva, zahvaljujući tome Banditerova komisija nam je dala mogućnost da organizujemo referendum 1992“, ističe Sad Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH.
„Nama AVNOJ predstavlja puno, djeca vjerovatno o tome ne znaju ništa. Krivi su roditelji što ih nisu upoznali s tim. To ne znači da ne možemo tu lijepo se sretnemo, razgovaramo, to je nešto ljepo“, govori Lada Bratinčević iz Hrvatske.
„Ovdje nisu ljudi koji mrze, ovdje su ljudi koji vole da budu zajedno, tako da je vrlo lijepo biti danas ovdje“, ističe Mehmed Bradarić iz Maglaja.
Tog novembra 1943. godine donesene su i odluke o pripajanju dijela teritorija koje je anektirala Italija Sloveniji i Hrvatskoj, te utvrđene granice republika koje se nisu mijenjale ni nakon krvavog raspada bivše države.
„Tužno sjećanje. Tužni smo jer nema više onog što je bilo, nema bratstva i jedinstva, samo novac, i žrtve nisu bitne“, ističe Ivan Flis Janin iz Slovenije.
Obraćajući se okupljenim antifašistima, Saed Đulić ih je pozvao na obračun s vlastitim fašistima, koji zabranjuju obilježavanje datuma iz slavne zajedničke prošlosti. Dejton je zaustavio rat, ali dejtonska Bosna i Hercegovina je eksperiment koji nigdje nebi mogao uspjeti, kazao je.
„U Dejtonu pišu neke druge stvari koje taj neostvareni vojvoda iz Laktaša ne želi reći – piše, između ostalog, da dok se nove vlasti ne dogovore o bilo kom zakonu važe naslijeđeni zakoni o praznicima SR Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Bosne i Hercegovine. Nek to pročita, ako je dovoljno pismen“, poručio je Đulić.
I zato je pozvao sve one koji baštine isto antifašističko naslijeđe da svoje redove očiste od fašista zarad sebe i vlastite djece. Jer u suprotnom lekcije iz prošlosti nisu naučene.
federalna.ba