U Briselu počeo vanredni NATO samit
U sjedištu Sjevernoatlantskog saveza u Briselu, glavnom gradu Belgije, počeo je vanredni samit lidera zemalja NATO-a, kojem prisustvuju šefovi država i vlada zemalja članica.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da će snage poslane na istočno krilo saveza ostati tamo koliko god bude potrebno. Govoreći uoči vanrednog samita NATO-a u Briselu, Stoltenberg je rekao kako očekuje da čelnici povećaju svoje izdatke za odbranu.
"Mi smo najjači savez na svijetu. Sigurni smo sve dok stojimo rame uz rame", dodao je Stoltenberg, poručujući da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio “veliku grešku” objavivši rat Ukrajini.
Upitan o korištenju hemijskog oružja, Stoltenberg je rekao da bi to promijenilo prirodu rata.
"Ne želimo spekulirati, osim da kažemo da je NATO uvijek spreman za odbranu i odgovor", poručio je Stoltenberg.
Podsjetivši da će NATO dodatno ojačati svoje istočno krilo i da će više vojnika biti raspoređeno u Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Slovačku, Stoltenberg je rekao da će te snage tamo ostati koliko god bude potrebno.
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da su se čelnici sastali kako bi razgovarali o tome što se može učiniti za ukrajinski narod.
"Mislim da je jako važno da radimo zajedno kako bismo ovu stvar obavili što je brže moguće. Što su naše sankcije strože, što je čvršći naš ekonomski pritisak oko Putinovog režima, što više možemo učiniti da pomognemo Ukrajincima time i ovaj posao može biti gotov", rekao je Johnson.
Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.
Na marginama samita, šefovi država i vlada su od juče uveče počeli da održavaju bilateralne sastanke u Briselu. Očekuje se da će neki biti održani i nakon samita.
Očekuje se da se liderima obrati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji će, shodno najavama, zatražiti proglašenje zone zabrane letova u Ukrajini nabavkom sistema protuzračne odbrane.
To je vanredni samit, a najavio ga je prije dvije sedmice generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO je u novembru prošle godine počeo povećavati vojno prisustvu na istoku Evrope, što je bio odgovor na gomilanje ruske vojske na granicama Ukrajine. Taj proces jačanja prisustva NATO-a dodatno je intenziviran nakon 24. februara i početka ruskog napada na Ukrajinu.
Borbene jedinice NATO-a raspoređene su u baltičkim zemljama, kao i u Rumuniji u kojoj do sada nisu bile.
Prema informacijama koje je Stoltenberg dao prije dvije sedmice, u okviru mjera poduzetih protiv Rusije, 130 mlaznjaka NATO-a u visokoj je pripravnosti, 200 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana i hiljade dodatnih vojnika nalaze se u i blizu istočne Evrope.
NATO je prvi put u svojoj historiji mobilisao i Snage za brzo reagovanje.
Ministri odbrana članica NATO-a održali su 16. marta vanredni sastanak koji je bio svojevrsna priprema današnjeg samita lidera, među kojima je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine 24. februara, najmanje 977 civila je ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopćile su Ujedinjene nacije.
Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.
federalna.ba/AA