U Bijeljini Dražin dan - pomen i veličanje ratnog zločinca u prostoru SPC-a
Udruženje Kraljevina Srbija - Republika Srpska, sa sjedištem u Beogradu, u centru Bijeljine je sa svojim pristalicama obilježilo Dražin dan. 76 godina od ubistva ratnog zločinca Draže Mihailovića - veličanje njegovog lika i djela. I ne vide u tome ništa sporno. Naprotiv. Ne vidi ni crkva, koja je obezbijedila prostor jer, kako kažu, oni mole za sve.
Probuđeni duhovi. Pokrenute lavine. Gradski oci ostali su suzdržani i pri stavu da je Bijeljina grad suživota i mira. SPC se ogradila od prozivke da su obezbijedili prostor za održavanje skupa rekavši kako „Crkva se moli za sve stradalnike“. Oni koji su se skupu protivili nazvali su ga fašističkim, a organizatori „duhovnim činom“. Na kraju: Fašista ili antifašista - ko je bio Draža Mihailović?
„On je bio vođa pokreta koji je bio antifašistički pokret tokom Drugog svjetskog rata. Dao je ogroman doprinos u borbi protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj pomen se održava na današnji dan širom svijeta, prije svega u SAD-u, Australiji, Njemačkoj - a ovdje se digla neka tenzija bespotrebna. Ovo je bio samo jedan duhovni čin i ništa više od toga“, izjavio je Branislav Tomić, predstavnik Udruženja kraljevina srbija – RS.
Predsjednik BKZ Preporod Jusuf Trbić ističe kako slaveći četnike, oni koji to organizuju, podsjećaju na četničku ideologiju iz Drugog svjetskog rata: „Ja ću samo podsjetiti da djeca odrastaju, iz generacije u generaciju, učeći falsifikovanu istoriju, učeći da su fašisti borci protiv fašizma, oni drugi nisu. I to je izluđivanje naroda. Nacionalistička ideologija jeste neka vrsta paranoje, kako je to svojevremeno definisao Danilo Kiš, a to ludilo se osjeća na svim stranama, nije to samo ovdje“.
Činjenice. Podaci. Istorija. Fotografije... Jedne su, ali tumačenja dvojaka
Tomić objašnjava fotografiju nastalu u septembru 1944. u Dvorovima: „Tu se vidi Draža Mihailović, sa njim je šef savezničke misije u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, čovjek sa šajkačom je Mustafa Mulalić, član Centralnog otadžbinskog komiteta Draže Mihailovića, a doček su organizovali predstavnici bijeljinskih muslimana“.
„Pa, šta je trebalo da rade? Oni sad optužuju tadašnje muslimane što su dočekivali Dražu, a Dražu smatraju herojem, što je potpuno nelogično. U to vrijeme se takve stvari moraju mjeriti tadašnjim mjerilima. U okupiranu Bijeljinu, koju su držali Nijemci fašisti, došao je Draža Mihailović i šta je trebalo da rade? Ali to nije nikakav dokaz da je Draža bio antifašista. Naprotiv! Bijeljinu su u to vrijeme držale ustaše i Nijemci i ako je Draža dolazio slobodno, to onda govori o njihovoj saradnji. Kako Tito nije mogao da dođe?“, pita Trbić.
Nije bilo zabrana, a ni podrške. Skup je protekao, istina, mirno i, rekli bismo, skromno. Simpatizeri i članovi Udruženja, njih dvadesetak, zapalili su svijeće i položili vijence.
No, iako je međunarodna zajednica osudila, a istovremeno i zabranila veličanje ratnih zločinaca, tumačenja istorije i dalje su različita.
„Mislim da Draža Mihailović zaslužuje da mu se oda počast i pažnja, on je ostavio velike tragove što se tiče slobode srpskog naroda i svih drugih naroda koji žive na ovim prostorima“, kaže Milenko Mitrović.
„On je čovjek koji je zadužio srpski narod svojim djelovanjem širom bivše Jugoslavije, koji je odbranio veliki broj naroda srpskog“, kaže Radoslav Ostojić.
„Pa, četnici su pobili u Semberiji i Majevici više Srba nego svi ostali zajedno. U Bijeljini u Drugom svjetskom ratu nije bilo većih međunacionalnih sukoba, a četnici su bili glavni protivnici partizana, antifašista. Oni su bili saradnici Nijemaca. I zamislite šta bi im rekli Veljko Lukić Kurjak i drugi narodni heroji, kad bi ustali i vidjeli kako oni slave njihove najveće neprijatelje“, ističe Trbić.
Iako se donekle očekivala podrška skupu, bar pokraj Dražine biste, građani nezainteresovani i nijemi, opterećeni egzistencijalnim problemima, cijenama, poskupljenjima i izostankom podrške vlasti.
„Doveli su narod do prosjačkog štapa“, kažu. Za Dražinu bistu ih nije briga.
federalna.ba