U BiH sve je moguće: nosioci izvršnih funkcija ne moraju imati univerzitetsku diplomu

Prilog: Indira Šehić

Načelnik opštine Stari Grad Irfan Čengić dospio je u centar pažnje nakon informacije da mu je poništena diploma. A i generalno, do diplome u Bosni i Hercegovini nikada nije bilo lakše doći. Ko god želi doći do bolje pozicije i veće plate, jedino što treba je da kupi diplomu. Sve veći problem postaju i političari sa sumnjivim diplomama. koje su mnogi od njih stekli na fakultetima upitnog kvaliteta, koji funkcionišu mimo standardnih procedura za školovanje.
U zakonodavnu vlast može biti biran svaki građanin sa navršenih 18 godina. Ne traže se nikakve diplome, tako da se može desiti da ljudi bez visoke stručne spreme budu u različitim nivoima zakonodavne vlasti s obzirom na složenu arhitekturu Ustava BiH. Vehid Šehić, nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“:
„Kada je u pitanju izvršna vlast, tu se, ipak, mora voditi računa da bi na određene ministarske pozicije ili u drugim javnim preduzećima, državnim preduzećima dolazili ljudi koji pripadaju toj oblasti i da, već unaprijed, znaju šta treba raditi.“
Svako može da se kandiduje i bude biran. Kada su nosioci izvršnih funkcija u pitanju, svako može biti imenovan. Damjan Ožegović, Transparency International BiH, kaže da tako ne bi trebalo biti, jer bi na izvršnim funkcijama trebali biti najbolji, odnosno oni koji su školovani za određene oblasti, koji su usavršeni za rukovođenje određenim sektorima:
„To trenutno nije slučaj. I jedna od bitnih posljedica jeste politička korupcija gdje se kod nas, kao što svi znamo, to je javna tajna, da se javnim funkcijama trguje. Pogotovo, kao stranački plijen, nakon sprovedenih izbora gdje se, prema koalicionim dogovorima, određeni resori dijele. Tako da stranke koje dobijaju određene resore ne moraju nužno da imaju kadrove, kvalitetne kadrove kojima bi popunili određene funkcije i upravo zato se nikada nije izmijenilo zakonodavstvo koje bi prisililo organe koji se bave imenovanjem da imenovana lica moraju posjedovati određenu stručnu spremu.“
Svjedoci smo mnogih fakulteta, univerziteta širom BiH, što ranije nije bio slučaj, navodi Šehić:
„Nekad je diploma bila znanje. Danas diploma ne znači znanje. Mi imamo poplavu zvanja u ovoj državi. Od završenih fakulteta, magisterija, doktora nauka iza čega ne stoji znanje. I to je najveći problem ove države i najveći problem za budućnost ove države. Jer, do znanja vi možete doći samo učenjem. Nažalost, za diplome možete doći i novcem.“
„Prije rata i u ranije vrijeme bio je možda jedan, kasnije su bila dva-tri pravna fakulteta. Danas imate, koliko sam čuo, 36 raznih pravnih fakulteta u BiH.“
Došlo je do inflacije proizvodnje diploma. Ali, ono što je pogubno za budućnost ove države, nažalost, jeste to da iza njih ne stoji znanje. Svjedoci smo i da se vode postupci protiv odgovornih na mnogim fakultetima, kaže Šehić:
„BiH je poznata po tome da ljudi iz susjednih država dolaze i ovdje završavaju fakultete, a da ne znaju ime nijednog profesora.“

„To je naša realnost i ne treba nas čuditi da imamo i ministre i ljude u zakonodavnoj vlasti koji ne znaju suvislu prostoproširenu rečenicu složiti i reći.“
Privatne fakultete niko ne kontroliše. Studiji se osnivaju i zatvaraju mimo procedura, a nerijetko jedan profesor predaje po nekoliko predmeta. Na njima su odbranjene mnoge magisterske/master teze i mnogi doktorski radovi. Veliki broj tih radova ima seminarski karakter, a jedan od najvećih problema je taj što masteri i doktori ne prolaze kroz ozbiljan naučni proces.