U BiH produbljen deficit, finansijski sektor ostao stabilan

U Bosni i Hercegovini se u 2023. očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenta zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u EU, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan koji je danas predstavila Svjetska banka (WB).

Viši ekonomista Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak je rekla da se očekuje da će u narednom periodu rast biti nastavljen vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom potrošnjom.

Navela je da je došlo do smanjenja nezaposlenosti, po podacima Agencije za statistiku BiH, koja u četvrtom kvartalu 2022. iznosi 14,3 posto, što je za oko dva procentna poena smanjenje u odnosu na isti period predhodne godine. Najveća nezaposlenost i dalje je kod mladih i ljudi koji su dugoročno nezaposleni. Kada je riječ o zaposlenosti, došlo je do blagog povećanja, dok je stopa aktivnosti ostala nepromijenjena.

- Ono što je i dalje zabrinjavajuće jeste visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama zapadnog Balkana. U 2022. godini od marta do oktobra inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. godini iznosio je dva procentna poena, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14 procentnih poena – navela je Hlivnjak tokom prezentacije izvještaja u Sarajevu.

Kako je dodala, ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prijevoza.

Hlivnjak je navela da, kada je riječ o regionu, dolazi do usporavanja rasta u svim zemljama zapadnog Balkana, nakon snažnog rasta koji se desio poslije pandemije 2021. godine.

- Usporavanje rasta očekuje se i u 2023. godini, s tim da i dalje rast nastavlja biti vođen u većini zemalja uglavnom investicijama i potrošnjom. Dolazi do povećanja zaposlenosti, međutim nezaposlenost je i dalje visoka i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi oko 28,5 procenata za region - dodala je Hlivnjak.

Inflacija se zadržala u svim zemljama, ali je ipak oko 160 hiljada domaćinstava uspjelo izbjeći siromaštvo što je, kako je rekla, svakako dobro u 2022. godini.

- Povećanje inflacije, smanjena ponuda, restriktivna monetarana politika, sve su to faktori koji dovode do usporenja ekonomskog rasta. Potrošači i firme su suočeni sa povećanjem troškova, samim tim i njihova kupovna moć je slabija. To sve ne iznenađuje i iz tog razloga i očekujemo usporenje u narednom periodu – rekla je Hlivnjak.

Dobra vijest je da je finansijski sektor ostao stabilan i preporuka Svjetske banke za sve zemlje zapadnog Balkana je da taj sektor i dalje nastoje održati stabilnim.

Hlivnjak je dodala da su samo dvije zemlje u regionu uspjele da prodube deficit   u 2022. i to BiH i Crna Gora, dok su druge zemlje uspjele da smanje svoj fiskalni deficit.

- U BiH je došlo do produbljenja deficita zbog toga što se više trošilo, bila je izborna godina, izdvajanja su bila značajnija za plate, socijalna davanja, što je u najvećoj mjeri doprinjelo produbljenju deficita - pojasnila je Hlivnjak.

Preporuka Svjetske banke, po njenim riječima, jeste da fokus ostane na reformama i da se dijalog vrati na taj put.

federalna.ba/Fena