U BiH posebno izražen problem nelegalne eksploatacije šljunka iz priobalja i korita rijeka
Uprkos kvalitetnoj zakonskoj regulativi eksploatacija mineralnih sirovina, pa tako i šljunka iz korita rijeke Bosne nizvodno od Doboja, i dalje je veoma izražena. Prema dokumentima nadležnih dalo bi se zaključiti da ovdje nema nikakvih problema niti nezakonitog postupanja. Podaci iz policije i nadležnog tužilaštva, međutim, tvrde suprotno. Građani, nemoćni da značajnije utječu na ovu aktivnost, organizirani kroz neformalne grupe, pokušavaju unaprijediti stanje.
Godinama je, uprkos kvalitetnoj zakonskoj regulativi, u našoj zemlji izražen problem nelegalne eksploatacije šljunka iz priobalja i korita rijeka. U RS za izdavanje dozvola i nadzor nad eksploatacijom riječnog materijala vrši JU „Vode Srpske“. Uprkos činjenici da se nizvodno od Doboja prema Bosanskom Šamcu svakodnevno nelegalno eksploatira šljunak u ovoj instituciji kažu.
„Što se tiče nelegalne eksploatacije na području korita rijeke Bosne ona je zanemariva i gotovo da ne postoji“, kaže Dragan Bogdanović Bjeličić iz JU Vode Srpske.
Inspektori su u posljednje dvije godine obavili 442 kontrole i utvrdli 68 nepravilnosti. Utvrđeno je 58 prekršaja i dva slučaja krivične odgovornosti. U protekle četiri godine Okružno tužilaštvo u Doboju je dokazalo 10 slučajeva nelegalne eksploatacije riječnog materijala.
„Imamo 15 predmeta otvorenih. Četiri predmeta su starija jer datiraju iz 2017. do 2019. godine koji još nisu riješeni, istraga je u toku, a početkom ove godine formirali smo 11 novih predmeta“, tvrdi Mladen Simić, tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.
Ni policija nije gubila vrijeme. U prošloj godini su podnijeli šest izvještaja.
„Tu nam je najveći problem oko pribavljanja te dokumentacije, utvrđivanja teritorijalne nadležnosti i ostalog, s obzirom da se najveći problem odnosi na te međuentitetske linije razgraničenja upravo zbog tih različitosti propisa i nadležnosti institucija“, ističe Predrag Lazić, načelnik Sektora kriminalističke policije PU Doboj.
Zakoni su, svi se slažu, dobri.
„Suštinski problem je realizacije te regulative“, poručio je Milan Kočić iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.
Donedavno su i Mjesne zajednice mogle zanačajnije utjecati na nelegalnu eksploataciju šljunka na svom području.
„Ranije je to bilo drugačije. Jedan mali procenat je ulagan u Mjesnu zajednicu u kojim se šljunak eksploatiše. Međutim, sada toga više nema. Mjesna zajednica je u nemogućnosti da neke stvari odradi“, smatra Mehmed Trnjanin, predsjednik Mjesne zajednice Kotorsko, Doboj.
Dok vlast priznajeda zakoni postoje ali se ne provode, ili uopće u svemu ne vidi kršenjezakona, pravosuđe i policija rade koliko mogu. Građani se, uz podršku međunarodnih fondacija, pokušavaju zaštititi, ali i potaknuti na akciju uspavanu birokratiju.
federalna.ba/Muhamed Čabrić