Slučajevi mobinga česti, no malo ih završava sudskim procesom
U Bosni i Hercegovini česti su slučajevi nasilja, mobinga i kršenja ljudskih prava. No malo njih završi sudskim procesom, a kamoli pravdom. Najčešće fizičko nasilje dolazi nakon kontinuiranog vršenja mobinga. Inače, prema postojećim zakonima, mobing je dugotrajan i teško dokaziv proces koji može trajati i do šest godina. Zbog toga žrtve koje su pretrpjele ovaj oblik uznemiravanja ili ne pokrenu sudske postupke ili odustanu. Sindikati, kako naši sagovornici tvrde, ne pružaju adekvatnu podršku radnicima.
Pitanje mobinga kao negativne društvene pojave, prvo je prepoznato kao sociološki problem, potom kao zdravstveni, da bi na samom kraju postalo pravno pitanje. Zakon o zabrani diskriminacije koji je usvojen 2009, a dopunjen 2016. godine, propisuje obaveze zakonodavne, sudske i izvršne vlasti kao i pravnih lica i pojedinaca koja vrše javna ovlaštenja da osiguraju, štite i stvaraju uslove za jednako postupanje.
“Ukoliko radnik uoči da se radi o radnjama koje imaju elemente mobinga, ima pravo da se obrati svom poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava. U svakom slučaju, ima pravo da se obrati nadležnom sudu. U tom slučaju pokreće se sudski postupak, podnosi se tužba i provodi se cjelokupan postupak. Za neke prvostepene i drugostepene nivoe, postupak traje od četiri do šest godina”, navodi advokatica Lana Sarajlić.
Bitno je naglasiti - da bi mobing bio prepoznat mora biti u kontinuitetu šest mjeseci svake sedmice bar jednom. Ukoliko osoba koja vrši torturu ili je žrtva, uzme bolovanje, godišnji odmor ili bilo kakvo drugo odsustvo s posla i izgubi se prethodno navedeni kontinuitet uznemiravanja, biće odbačeno kao slučaj mobinga. Podrška sindikata također izostaje, koji uglavnom stanu na stranu poslodavca, tvrde iz Udruženja za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu.
“Malo se ko od poslodavaca ohrabri i progovori da stane na stranu radnika. Zato što je njima divno, oni su zaštićeni, imaju svoj dodatak koji dobijaju od sindiklaista. Što bi se on borio za svog kolegu, za svog radnika”, kaže Anica Ramić, predsjednica Udruženja za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu Stop mobbing.
Kada je riječ o novčanim kaznama u slučajevima diskriminacije u radnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, jedino Zakon o radu Brčko distrikta sadrži eksplicitnu odredbu te propisuje da će se kaznom za prekršaj u iznosu od 1.000 do 3.000 maraka kazniti poslodavac ako izvrši diskriminaciju. Međutim, spomenuta regulativa ne predstavlja pravi odgovor na problem, što posebno dolazi do izražaja prilikom njene praktične primjene.
“Nedostaje izraženija sudska praksa, dakle, veća svijest radnika o svojim pravima. Nekako se tek uspostavlja konkretnija sudska praksa kojom se može utvrditi da li se radi o mobingu”, dodaje Sarajlić.
U godišnjem izvještaju za 2022. godinu ombudsmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, navedeno je da su zaprimili 36 žalbi za mobing. Zakon o zabrani diskriminacije ne definiše zlostavljanje kao radnju mobinga, kao ni posljedice ugrožavanja ugleda, časti dostojanstva i integriteta. Također, potreban je poseban Zakon o mobingu koji bi cjelovitije definisao pojam i radnje koje definiše.
federalna.ba